Političari u Latinskoj Americi, regiji koja čini više od polovice svjetskih resursa litija, žele povećati ulogu države u industriji koja je ključna za odvikavanje svijeta od fosilnih goriva. Telefoni, prijenosna računala, tableti, digitalni fotoaparati i mnogi drugi uređaji na baterije mogu se napajati litij-ionskim baterijama. Litij ima više različitih namjena. Također se može koristiti za proizvodnju stakla i keramike otporne na toplinu, industrijskih masti, pa čak se koristi i u tretmanima bipolarnog poremećaja i depresije. No, uz pametne telefone, možda najmonumentalniji razvoj koji je litij pokrenuo, otkako su se na tržište pojavili 1990-ih, je i procvat električnih vozila (EV). Taj se rast dijelom može povezati s Kinom koja daje prednost proizvodnji električnih vozila u svom 13. petogodišnjem planu, pokrenutom 2015. Kina sada proizvodi 10.000 električnih vozila svakog mjeseca, a sve one koriste litij-ionske baterije. Litij je sada toliko tražen da zemlje od Australije do Kine i Južne Amerike žure da iskoriste svoje resurse. Ipak je također povezan s sukobima u okolišu i međunarodnim trgovinskim sporovima.
Što litij čini tako posebnim? Litij je dio kemijske skupine alkalnih metala koji su toliko visoko reaktivni da se u prirodi nikada ne mogu naći u svom čistom obliku, već samo kao spojevi. Njegova reaktivnost je posljedica njegove elektronske konfiguracije. Litij ima jedan elektron na vanjskoj ljusci, poznat kao valentni elektron, što mu omogućuje stvaranje kemijske veze kada je ljuska otvorena. To znači da može lako provoditi toplinu i električne struje. Litij je ujedno i najlakši alkalni metal, što ga čini idealnim izborom za upotrebu u prijenosnim uređajima. Litij-ioni (električki nabijeni atomi) prelaze s negativne na pozitivnu elektrodu prilikom pražnjenja i obrnuto, omogućujući litijevim baterijama da se napune. Litij-ionske baterije također mogu osigurati trostruku energetsku gustoću od uobičajenih punjivih olovnih baterija. Ova jedinstvena svojstva litiju su dala njegovo ime 'bijelo zlato'. Mnogo se zemalja natječe za pristup 'bijelom zlatu'. Južna Koreja (483 milijuna USD), Japan (312 milijuna USD) i Kina (240 milijuna USD) glavni su kupci litij-karbonata, koji se koristi za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda za domaću potrošnju i izvoz. U prošlosti je Kina pokušala ugušiti konkurenciju u visokotehnološkoj i nuklearnoj industriji ograničavajući vlastitu opskrbu litijem u Japan preko zabranjeno visokih izvoznih carina. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) od 2012. godine nametnula je pravila protiv Kine da zabranjuju takvu praksu.
U Argentini državne energetske tvrtke ulaze u posao s litijem jer vlasti nastoje razviti nove industrije. U Čileu vodeći predsjednički kandidat želi učiniti nešto slično baš kad država izrađuje novi u...
Što litij čini tako posebnim? Litij je dio kemijske skupine alkalnih metala koji su toliko visoko reaktivni da se u prirodi nikada ne mogu naći u svom čistom obliku, već samo kao spojevi. Njegova reaktivnost je posljedica njegove elektronske konfiguracije. Litij ima jedan elektron na vanjskoj ljusci, poznat kao valentni elektron, što mu omogućuje stvaranje kemijske veze kada je ljuska otvorena. To znači da može lako provoditi toplinu i električne struje. Litij je ujedno i najlakši alkalni metal, što ga čini idealnim izborom za upotrebu u prijenosnim uređajima. Litij-ioni (električki nabijeni atomi) prelaze s negativne na pozitivnu elektrodu prilikom pražnjenja i obrnuto, omogućujući litijevim baterijama da se napune. Litij-ionske baterije također mogu osigurati trostruku energetsku gustoću od uobičajenih punjivih olovnih baterija. Ova jedinstvena svojstva litiju su dala njegovo ime 'bijelo zlato'. Mnogo se zemalja natječe za pristup 'bijelom zlatu'. Južna Koreja (483 milijuna USD), Japan (312 milijuna USD) i Kina (240 milijuna USD) glavni su kupci litij-karbonata, koji se koristi za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda za domaću potrošnju i izvoz. U prošlosti je Kina pokušala ugušiti konkurenciju u visokotehnološkoj i nuklearnoj industriji ograničavajući vlastitu opskrbu litijem u Japan preko zabranjeno visokih izvoznih carina. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) od 2012. godine nametnula je pravila protiv Kine da zabranjuju takvu praksu.
U Argentini državne energetske tvrtke ulaze u posao s litijem jer vlasti nastoje razviti nove industrije. U Čileu vodeći predsjednički kandidat želi učiniti nešto slično baš kad država izrađuje novi u...
