Luis Arce, ministar gospodarstva pod bivšim predsjednikom Evo Moralesom i kandidat za Moralesovu stranku Pokret prema socijalizmu (MAS), pobijedio je centrističkog kandidata Carlosa Mesu na dugo odgađanim općim izborima u Boliviji. Arce, tehnokrat koji je često zaslužan za širenje gospodarstva tijekom 14 godina Moralesove vladavine, imao je puno veću pobjedu nego što se očekivalo.
Time je razriješena politička zavrzlama u ovoj andskoj zemlji. Naime, 10. studenoga 2019., nakon više od dva tjedna prosvjeda i marševa proizašlih iz optužbi za izborne prijevare, Morales i njegov potpredsjednik Álvaro García Linera dali su ostavku na dužnost, zbog pritiska političkih protivnika i građanskih skupina i gubitka potpore bivših političkih saveznika, policije i vojske. Uslijedila je ostavka Adriane Salvatierra Arriaza, predsjednice bolivijskog Senata, koja je bila sljedeća u ustavnoj liniji nasljeđivanja - dovodeći do situacije u kojoj su svi ustavni nasljednici iscrpljeni. Uloga vršitelja dužnosti predsjednika Senata obično bi pala na potpredsjednika Senata, Rubéna Medinacelija, ali budući da je i on dao ostavku, položaj je pripao Jeanine Áñez kao drugoj potpredsjednici. Tako je Añez postala najviši dužnosnik u redu nasljeđivanja predsjedništva Bolivije i rekla da će ulogu popuniti ako zatreba. Međutim, nasljeđivanje nije bilo automatsko, jer je zakonodavna skupština trebala održati hitne sastanke kako bi prihvatila abdikacije predsjednika i potpredsjednika i odredila tko je sljedeći na redu zbog nedostatka ustavnih smjernica. Iako su izbori trebali uslijediti brzo, čekalo se gotovo godinu dana na njih. No, iako je ona bila jedan od najizglednijih kandidata za novog šefa države, početkom listopada je neočekivano povukla svoju kandidaturu.
U videoporuci, Áñez je rekla građanima Bolivije: 'Danas sam stavila po strani svoju kandidaturu za predsjednika Bolivije, radi demokracije.' Rekla je da je odlučila odustati zbog "rizika da se glas podijeli između nekoliko kandidata i da će kao rezultat te podjele na kraju pobijediti MAS'. 'Ako se ne ujedinimo, Morales će se vratiti. Ako se ne ujedinimo, demokracija gubi', dodala je gospođa Áñez, ne rekavši kojeg će kandidata sada podržati. Ipak, ako nešto možemo naučiti na ovim i prošlogodišnjim izborima, to je da su ljudi u Boliviji protiv autoritarnih pristupa. Možemo raspravljati koja je bila gora - je li to bila Moralesova vlada ili Áñezova, ali oba odgovora na glasačkim listićima i na ulicama govore o snažnom odbijanju bolivijskog društva na pokušaje predugog zadržavanja na vlasti ili upotrebe sile protiv protivnika. Zbacivanje Moralesa s vlasti nije ništa drugo nego običan vojni puč, nakon čega se Evo Morales morao skloniti u egzil u Argentinu. Iako je osporavao sve izbore i tvrdio da je on legitiman predsjednik Bolivije, njegova vlastita stranka MAS odlučila je poštivati izborni proces i pobijedila je sa svojim kandidatom. Morales se ne može natjecati na bilo kojim izborima u zemlji, a repovi za njim se svakim danom obznanjuju u Boliviji – od pronevjere novaca pa sve do optužbi za silovanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.