Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
FOTO: David Clarke / Unsplash
Tema

Bojkot trgovina se širi: Otpor prerasta u regionalni fenomen, budi se svijest građana koji su predugo bili samo pasivni sudionici u duboko nepravednoj ekonomiji, ali za stvarnu promjenu moraju ustrajati - svaki dan, čak i sat ove akcije sad je bitan

PIŠE: Objavljeno: 37

Ono što je započelo kao lokalni izraz nezadovoljstva sada poprima oblik širokog građanskog pokreta. Bojkot supermarketa, prvotno pokrenut u Hrvatskoj zbog nezadovoljstva rastom cijena i trgovačkim maržama, ubrzo se proširio na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Dok su društvene mreže postale glavni alat mobilizacije, sve više političara i analitičara priznaje da se ne radi o prolaznom trendu, već o simptomu dubljih ekonomskih problema s kojima se suočava regija.

Posebno je zanimljivo što se bojkot ne temelji samo na emocionalnoj reakciji na poskupljenja – građani sve glasnije postavljaju važno pitanje o strukturi tržišta i odnosa snaga između velikih trgovačkih lanaca, države i potrošača. Ovo već samo po sebi iznimno je bitno jer se počinje otvarati široka debata koja je jako dugo (predugo) vremena bila skoro pa nepostojeća.

Ključno pitanje ostaje: hoće li bojkot imati dugoročne posljedice ili će, poput mnogih sličnih inicijativa, izgubiti zamah kada prođe prvi val entuzijazma? Odgovori trgovačkih lanaca, reakcije vlasti i daljnji razvoj događaja odredit će sudbinu ovog pokreta koji je, barem zasad, uspio ono što se rijetko događa na Balkanu – ujediniti ljude preko granica u borbi protiv zajedničkog problema.

Bojkot supermarketa na Balkanu je rezultat dugogodišnjeg nezadovoljstva građana rastućim cijenama, ali i netransparentnim poslovnim praksama trgovačkih lanaca i osjećajem ekonomske nepravde. Iako je inflacija globalni problem, sve više potrošača i analitičara ukazuje na to da trgovački lanci koriste priliku za povećanje svojih marži, bez stvarnog opravdanja. Dok cijene osnovnih prehrambenih proizvoda rastu, plaće i mirovine ostaju iste ili rastu znatno sporijim tempom, što dovodi do smanjenja kupovne moći, a to nezadovoljstvo moralo se prije ili kasnije manifestirati. Moglo bi se čak reći da je ovaj bojkot još i "blaga" verzija takvih manifestacija, ali i upozorenje na ono što bi tek moglo uslijediti.

U Hrvatskoj su ekonomski stručnjaci upozorili da trgovački lanci koriste krizu kako bi povećali profite, no ne treba biti stručnjak da se to jasno vidi. Primjerice, cijene mlijeka, kruha i mesa u supermarketima nerijetko su više nego u zapadnim europskim zemljama, unatoč nižim troškovima rada i lokalnoj proizvodnji. Slični obrasci uočeni su u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje se kupci žale da se na istim policama nalaze proizvodi s neproporcionalnim povećanjem cijena u odnosu na inflaciju.

Osim samih cijena, građani sve češće postavljaju pitanje odnosa između trgovačkih lanaca i domaćih proizvođača. Dok multinacionalne kompanije dominiraju tržištem, lokalni proizvođači često su prisiljeni pristati na nepovoljne uvjete suradnje ili se uopće ne mogu natjecati s velikim korporacijama. To rezultira time da mnogi mali proizvođači propadaju, dok su potrošači prisiljeni birati između ograničenog broja brendova koji kontroliraju ključni segment tržišta.

Jedan od ključnih razloga zbog kojih je bojkot dobio toliku podršku je, dakako, široko (i opravdano) nepovjerenje u državne institucije. Potrošači osjećaju da su prepušteni na milost i nemilost korporacija koje diktiraju uvjete, dok regulatorna tijela ostaju pasivna ili ne provode stvarne kontrole. Vlade pojedinih zemalja povremeno pokreću inspekcije, akcije i najavljuju mjere, ali konkretni rezultati su rijetki. Kada su u Hrvatskoj, primjerice, uvedene "crne liste trgovaca" koji neopravdano dižu cijene, učinak je bio ograničen i privremen.

Pritisak trgovačkih lobija dodatno otežava situaciju. Veliki trgovački lanci imaju snažan utjecaj na političke odluke, što se vidi u činjenici da se konkretne regulative, poput ograničavanja marži na osnovne proizvode, rijetko uvode ili ostaju samo privremene mjere. To stvara frustraciju među građanima koji osjećaju da vlasti ne djeluju u njihovom interesu, već u interesu kapitala.

Dodatni faktor koji je pogurao bojkot je i percepcija da su trgovački lanci postali previše moćni i neosjetljivi na potrebe potrošača. Dok se u zapadnim zemljama često vode ozbiljne rasprave o etici poslovanja velikih korporacija, na Balkanu se takve teme tek sporadično otvaraju. Potrošači osjećaju da ih se tretira kao pasivne promatrače koji mogu samo prihvatiti cijene koje im se nameću.

Sve ovo dovelo je do trenutka u kojem su građani odlučili uzeti stvar u svoje ruke i organizirati bojkot kao oblik ekonomskog neposluha. Društvene mreže i digitalne platforme postale su ključni alat za koordinaciju akcije, pri čemu su pozivi na bojkot supermarketa postali viralni u vrlo kratkom vremenu. Zanimljivo je da bojkot nije samo reakcija na cijene, već širi pokret otpora protiv korporativne dominacije nad svakodnevnim životom ljudi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.