X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 5 od 5
Preostalo vremena: 00:53:09
Akcija traje do 12:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Bliski istok u 2018: što će biti s Iranom i Sirijom?

PIŠE:
Objavljeno:

Bliski istok žari sukobima, podjelama i nesigurnošću kao i cijelo desetljeće prije, a takvo stanje se prebacuje u iduću godinu. Tijekom 2018. godine možemo očekivati znatni razvoj situacije oko Irana, raspravu o budućnosti nuklearnog dogovora s tom zemljom, razrješenje sirijskoga građanskoga rata, pitanje Jemena i opstanka saudijske države, kao i rastući nacionalizam Sjeverne Afrike.

Sjedinjene Države su očito postavile Iran kao cilj svojih napada. Bijela kuća, Kongres i Pentagon dijele odlučnost u rušenju čvrste mreže utjecaja koji je Iran stvorio na Bliskom istoku kroz političke i vojne saveze. Podjednako su Saudijska Arabija i Izrael protivni takvom utjecaju. Iranski regionalni protivnik Saudijska Arabija pažljivo i sa zebnjom gleda na moć šijitske države i pad svojih sposobnosti u regiji. Ojačan američkom kampanjom protiv Irana, Rijad će iskoristiti svaku priliku za izazov iranske moći na Bliskom istoku. I Izrael će ponuditi pomoć Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama u rušenju iranskog neprijatelja. U tome se u 2018. godini očekuje i službeni savez Tel Aviva, Washingtona i Rijada, nevjerojatnog saveza međusobno nepovjerljivih, a često i suprotstavljenih čelnika koji se ujedinjuju po načelu 'neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj'.

Kako rastu napetosti između Sjedinjenih Država i Irana, Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA ili Bardžam) ovisi samo o UN-u i europskim zemljama, ali će najvjerojatnije proživjeti još jednu godinu. Ugovor je potpisan kako bi se zaustavio razvojni program nuklearnog naoružanja u Iranu te svi, uključujući Sjedinjene Države i Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, priznaju da se Teheran drži dogovora. Sve dok se Iran drži dogovorenog, bit će zaštićen od sankcija, te će dobivati stranu pomoć, ulaganja i suradnje, te izvoziti naftu i plin. Bijela kuća, međutim, ne misli da je dogovor čvrst niti da onemogućava iranska nuklearna nastojanja, te da nije dovoljno sveobuhvatan jer ne uključuje program balističkih projektila, sponzoriranje terorizma ili potporu militantnim skupinama kao što su Hezbolah, Hamas i Hutiji. Donald Trump će nastojati suočiti se s Iranom na tim pitanjima, iako njegovo mišljenje ne dijeli niti jedna druga država potpisnica Bardžama.

No, nisu samo Europljani, te Kina i Rusija protiv Trumpove odluke. Različite grane američke vlade imaju suprotne ideje o pristupu Bardžamu. Kongres će nastojati izglasati nove sankcije Teheranu bez da okrzne Bardžam. Trump se, međutim, okružio tvrdolinijašima i političkim jastrebovima koji su daleko spremniji uništiti ugovor, bez obzira na činjenicu što se Iran drži dogovora. Njihov pritisak na Iran će ubrzati pogoršanje odnosa Washingtona i Teherana, a micanjem sigurnosnih jamstava, Sjedinjene Države će se suočiti s iranskim blokadama na svim područjima Bliskog istoka – kao i s iranskim saveznicima.

To ratoborstvo Bijele kuće prijeti oživljavanju iranske paranoje i američko-saudijsko-izraelskih poteza za destabilizacijom Islamske Republike. Iran neće prvi odstupiti od nuklearnog dogovora, kako ne bi naštetio vlastitom gospodarstvu i obnovi sankcija. No, prijetnje Bardžamu i jače gospodarske mjere iz Sjedinjenih Država ojačat će poziciju tvrdolinijaša u Iranu, koji će sprječavati dijalog sa Zapadom i dovesti u težak položaj predsjednika Hasana Rohanija. Ta frakcija iranske politike će kroz iduću godinu osigurati više novaca za obranu i dobiti potporu naroda. Ipak, Iranci iz raznih političkih strana će nastojati održati nuklearni dogovor dok se može, a istovremeno će država nastaviti izvoziti naftu i primati ulaganja iz Europe, Kine i Rusije.

Zauzvrat će se Iran okrenuti svojim saveznicima u Europi i Rusiji za zaštitu dogovora. Napokon, micanje sankcija najviše je pogodovalo europskim tvrtkama, a ne Iranu. Posljedično, većina članica Europske unije branile su dogovor kako bi dozvolili svoje gospodarske transakcije na velikom iranskom tržištu. Europski kontinent će zato nastaviti braniti nuklearni dogovor, čak i nauštrb američkim interesima. Rusija će u tome podržati Europu, kao i sam dogovor, što se i očekuje od saveznika koji je dvije godine surađivao s Iranom u Siriji.

A upravo će se u Siriji odvijati najveća promjena na Bliskom istoku u 2018. godini. Rusija i Iran su tamo pobijedili, a Saudijska Arabija i Sjedinjene Države izgubili. Iako se utjecaj sunitskih islamista izgubio u podijeljenim pobunjeničkim skupinama, Washington i Rijad će tražiti načine dobiti iz ovog šestogodišnjeg rata. Tijekom tih šest godina najviše su se u borbama protiv Daeša iskazale dobrovoljne i paramilitarne šijitske jedinice, zajedno sa snagama iračke i sirijske države. Iran sada naplaćuje svoju potporu tim jedinicama, gradeći most utjecaja od Sredozemlja do Afganistana. Zbog toga će se iranski protivnici prvenstveno suočiti s lokalnim saveznicima Teherana.

Hezbolah, libanonska političko-paramilitarna skupina je jedan od najvećih iranskih partnera, te će zbog toga biti u opasnosti da postane prvom metom. Iako će biti iznimno teško izolirati skupinu u samom Libanonu, gdje predstavlja jednu od ključnih sastavnica održavanja jedinstva države, protiv Hezbolaha će se pokrenuti ofenzive prvo u Siriji, gdje se bori uz državne snage predsjednika Bašara al-Asada. Sve dok ratna djelovanja traju u Siriji, Hezbolah će biti rastegnut, što će dati priliku Izraelcima za udar na skupinu, uz svekoliku potporu Sjedinjenih Država iz zraka i sunitskih ekstremista na saudijskoj plaći.

Strane uključene u sirijski rat su se donekle združeno borili protiv Daeša, pokušavajući vratiti teritorij u Siriji i Iraku tijekom 2017. godine. U novoj godini postoji opasnost njihovog međusobnog sučeljavanja. Iako se potpuno primirje ne očekuje do kraja 2018., budući mirovni pregovori mogu u novoj godini stvoriti obrise nove sirijske političke uprave i novog sustava temeljenog na konsocijacijskog demokraciji i podijeli moći. Unutar te podjele očito će biti naglasak na Asadovom unutarnjem krugu, te će se s njegovim blagoslovom krenuti na proces stvaranja novog ustava. No, svaki dogovor koji Damask dozvoli imat će u sebi sastavnicu odbacivanja pobunjenika, a time i nastavak nestabilnosti u Siriji.

Bez obzira na to, Rusija namjerava pronaći brzi izlaz iz sukoba u kojemu trenutačno ima više toga izgubiti no dobiti. Zbog toga mora i dalje blisko surađivati s iranskim i sirijskim vladama, koje su puno više zainteresirane za osiguravanje potpune vojne pobjede nego postizanja dogovornog rješenja sukoba. Rusija će morati održavati i otvoren te funkcionalan dijalog s Turskom, koja ima sama svoje ambicije oko Sirije. Glavni cilj Ankare je sprječavanje nastanka kurdske male državice na svojim južnim granicama i održavanje podijeljenosti kurdskih snaga. Posljedično, ruski pregovori s Turskom kroz 2018. bit će vezane za sudbinu sirijskih Kurda, koji zahtijevaju autonomnu regiju unutar buduće federalne sirijske države. Unatoč izazovima, Rusija će igrati prominentnu vojnu i diplomatsku ulogu u Siriji tijekom iduće godine, ali će također graditi diplomatsku silu na račun Amerikanaca svuda po regiji, osobito u vidu jačanja gospodarskih i političkih veza sa zemljama Perzijskog zaljeva, Irakom, Libijom, Egiptom i Turskom.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.