Nuklearno oružje je oružje za masovno uništenje s razarajućim djelovanjem za koje se koristi energija što se fisijom ili fuzijom oslobađa iz atomskih jezgri nuklearnog eksploziva. Svojim sveobuhvatnim djelovanjem pogađa sve žive organizme i materijalne objekte u zahvaćenom području s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama. Tako glasi stručna definicija, no društvena i politička definicija nuklearnih oružja je mnogo složenija.
Na prvi spomen nuklearnih oružja prosječnim ljudima se ledi krv u žilama. Nijedno oružje u povijesti nije imalo toliko zastrašujuće djelovanje na ljude ali i na kolektive. Naravno, strah od nuklearizacije potječe zbog bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki krajem Drugog svjetskog rata. U samo nekoliko sati poginulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, a stotine tisuća je ukupno stradalo. U oba grada posljedice atomskog napada se osjećaju do danas.
"Sjedinjene Države moraju znatno ojačati i proširiti svoj nuklearni kapacitet sve dok se svijet ne urazumi oko nuklearnih bombi". Navedeni upis Donalda Trumpa na Twitteru ponovno je skrenuo pozornost svijeta na nuklearna oružja iako su ona uvijek i bila dio političke agende Washingtona, Moskve i drugih sila. Postavlja se pitanje kakva je uloga nuklearnih oružja u geopolitici i zašto države žele biti nuklearne sile? Koji je smisao njihovog daljnjeg postojanja usprkos obećanjima o razoružanju? Odgovori na takva pitanja nisu jednoznačni, ali treba krenuti od činjenica.
Nuklearna oružja su nastala zbog politike i ostala u uporabi kako bi služila politici. Moglo bi se ustvrditi da su nuklearne naprave jedinstveno, svakako najstrašnije, političko sredstvo. Uz elitni klub država stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, "nuklearni klub" je najelitniji skup država na svijetu. Premda su mnoge pokušavale, samo devet država je uspjelo postati nuklearnim silama. Sjedinjene Američke Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja. Osvitom nuklearnog doba u ljeto 1945. Amerikanci su se nadali da će posjedovati monopol na novo oružje, ali to se uskoro promijenilo. Hladni rat je utjecao na to da je Sovjetski Savez postao nuklearna sila već 1949. a uskoro su uslijedili i nuklearni programi drugih zemalja.
Prema nepristranoj i vrlo cijenjenoj organizaciji Arms Control Association svijet danas posjeduje oko 15 500 nuklearnih bojevih glava. Od te brojke više od 90% nuklearnih naprava pripada SAD-u i Rusiji. Oko 10 000 nuklearnih bojevih glava je u aktivnoj uporabi dok ostale čekaju razmontiranje. Američki i ruski nuklearni arsenal je više nego impresivan.
Sjedinjene Države posjeduju ukupno 7100 nuklearnih bojevih glava. SAD ima 1367 strateških nuklearnih bojevih glava raspoređenih na interkontinentalne balističke rakete, strateške bombardere i podmornice, prema podacima State Departmenta u rujnu 2016. Federacija američkih znanstvenika (FAS) procjenjuje da SAD ima 2570 neraspoređenih strateških bojevih glava. Prema američkom ministarstvu obrane, SAD posjeduje 4571 aktivnu i neaktivnu bojevu glavu, a oko 2500 bojevih glava je povučeno iz službe i čeka rasklapanje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
