Indija i Kina dvije su najmnogoljudnije zemlje svijeta i, unatoč činjenici da postoje prostori njihove suradnje (npr. BRICS), one su i dalje rivali koji su u drugoj polovici 20. stoljeća čak tri puta ratovali, a aktualno zatišje može biti samo kraći period pred veliku oluju i novi obračun ovih divova.
U isto vrijeme ove dvije zemlje zasebno sve su snažniji globalni akteri i sve moćnije ekonomije. Kina je u prednosti, no Indija ima velike ambicije, naročito po pitanju ekonomije. Štoviše, moglo bi se reći da ono što je do jučer bila Kina - najveći proizvođač s upregnutom jeftinom radnom snagom - sutra će biti Indija. Kinesko gospodarstvo možda i pretekne SAD (prema nekima već i jest), ali za indijsko se tek očekuje veliki nagli skok, po uzoru na onaj kineski.
Ove dvije zemlje i dvije velike kulture imaju odnose već nekoliko tisuća godina. Svakako je važan bio Put svile, ključni trgovinski pravac koji je povezivao Indiju i Kinu, ali i doveo budizam u istočnu Aziju.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata obje su zemlje odigrale važnu ulogu u zaustavljanju imperijalnog Japana. No, nakon toga su uslijedili brojni granični sporovi i tenzije koje su rezultirali s ukupno 3 vojna sukoba; 1962., 1967. i 1987.
Ipak, od kasnih 80-ih do danas Kina i Indija su uspješno ponovno izgradile diplomatske i ekonomske odnose, a od 2008. Kina je najveći indijski ekonomski partner te od onda razvijaju i strateške i vojne odnose.
No, stari animoziteti teško umiru, ali nije riječ samo o njima. Ima tu i drugih stvari koje su potencijalni i aktualni izvori tenzija. Kao prvo valja spomenuti kako je Indija suočena s velikom trgovinskom neravnotežom u odnosu prema Kini - drugim riječima, od trgovanja puno veći profit ima Kina.
Nadalje, određeni granični sporovi i dalje su aktualni, a indijski mediji često navode kako kineske trupe upadaju u indijski teritorij što je izvor trajnih tenzija.
Indiju također brine i snažan strateški bilateralni odnos između Kine i Pakistana, tradicionalnog indijskog neprijatelja. Kinu pak zabrinjava sve veća indijska vojna i ekonomska aktivnost na prostoru spornog Južnog kineskog mora.
Kako jedni gledaju na druge? Ne baš pozitivno. Prema istraživanju iz 2014., svega 33% Indijaca ima pozitivno mišljenje o Kinezima te 35% Kineza prema Indijcima.
Odnos između Kine i Indije bitan je za cijeli svijet. Podsjetimo, 18,5% stanovnika na planeti živi u Kini, a njih još 17,9% u Indiji. Dakle, svaka treća osoba na svijetu je ili stanovnik Kine ili stanovnik Indije. 
No, kada govorimo o tenzijama između Kine i Indije u kontekstu geopolitike onda se svakako moramo osvrnuti i na tzv. kinesku "Bisernu ogrlicu" na prostoru Indijskog oceana.
O čemu je riječ? Govorimo o potencijalnim kineskim geopolitičkim namjerama na prostoru Indijskog oceana, o strateškim točkama koje se protežu poput biserne ogrlice oko Indije. Ta teorija jako brine indijske vlasti jer za njih je ovo koncept okruženja od strane Kine. Sličan strah osjeća i Rusija zbog okruženja NATO-a, mada je ruski strah vjerojatno više opravdan i konkretniji.
"Biserna ogrlica" odnosi se na mrežu kineskih vojnih i komercijalnih uporišta i prostora utjecaja uzduž komunikacijske linije koja se proteže sve od kineskog kopna pa do Sudana u Africi.
Ta ogrlica, odnosno linija, proteže se preko nekoliko iznimno važnih točaka kao što su tjesnac Mandeb, tjesnac Malacca, tjesnac Hormuz, tjesnac Lombok, ali i pomorski centri u Pakistanu, Šri Lanci, Bangladešu, na Maldivima, Somaliji, a od nedavno i u Džibutiju gdje je Kina otvorila svoju vojnu bazu.
Karta "Biserne ogrlice" s označenim lokacijama - kliknite na kartu za veći prikaz (autor: Edgar Fabiano):
Još jedna karta: 
Kineske vlasti, očekivano, ističu kako je njihova pomorska strategija isključivo miroljubiva te kako im je cilj samo štititi regionalne trgovinske interese. Isto tako i SAD tvrdi kako je postavljanje raketnog štita u Europi usmjereno protiv iranskih i sjevernokorejskih raketa, a ne protiv Rusije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
