Odluka SAD, koje planiraju svoju poziciju u Africi osigurati novom bazom za bespilotne letjelice odnosno dronove u Nigeru, kako bi se na taj način mogla pružiti pomoć francuskoj vojsci, koja napreduje prema sjeveru Malija, podgrijala je i otvorila nova pitanja vezana za upotrebu tih bespilotnih ljetelica.
Ove visoko sofisticirane bespilotne letjelice već su se pokazale kao izuzetno učinkovite na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a koriste se za tzv. "ciljano ubijanje" protivnika, koje SAD procjene kao teroriste. Najnovija baza za ove letjelice će biti uz samu istočnu granicu Malija, a opsluživalo bi je oko 300 pripadnika vojske i pripadnika privatnih tvrtki koje rade za američku vojsku.
Dronovi iz baze u Džibutiju često se koriste za napade na razne ciljeve u susjednim državama – Jemenu, Sudanu i Somaliji. Nova baza u Nigeru sada bi prilično skratila "vrijeme reakcije" američkih snaga u regiji. Okidač za razmišljanja o potrebi da se ustanovi nova baza bila je prije svega talačka kriza u Alžiru, koja je utjecala i na francusku intervenciju u Maliju - iako je jedan od uzroka takvog razvoja događaja i politika zapadnih sila i SAD, koje su napadima na Libiju otvorile vrata za naoružavanje brojnih pobunjeničkih grupa, protiv kojih se sada bore francuski i malijski vojnici. Odlazeća američka državna tajnica Hillary Clinton ipak obećava da sjeverni Mali neće postati "sigurno područje" za ekstremiste u regiji i za Al Kaidu, koju vidi kao "ozbiljnu, stalnu prijetnju".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.