Grčki premijer Alexis Tsipras jučer je posjetio Berlin, no što je točno rezultat njegovih razgovora s kancelarkom Angelom Merkel i ima li ga uopće, nije baš posve jasno, jer pored obostrano izražene dobre volje da se riješe međusobne nesuglasice malo toga bitnog je rečeno.
Tsipras i Merkel pozvali su javnost obje zemlje da ostave po strani međusobne optužbe i stereotipe, što bi u slobodnom tumačenju moglo značiti kao 'prestati s pričama da su Grci lijeni, a Nijemci nacisti.
Tsipras je također kritizirao naslovnicu tjednika 'Der Spiegel' na kojoj nasmijana kancelarka okružena nacistima stoji ispred antičkih ruševina u Grčkoj, rekavši da današnja Njemačka nema sličnosti s onom iz doba Trećeg rajha, te da je spomenuta ilustracija izuzetno nepoštena prema kancelarki i Njemačkoj.
Grčki premijer istaknuo je da nije u Berlin došao kako bi rješavao goruće probleme likvidnosti svoga gospodarstva, nego da bi s njemačkom kancelarkom pronašao zajednički jezik kako bi mogao ići naprijed u pregovorima s Eurozonom.
Merkel je ostala čvrsto pri stavu da o grčkom dugu trebaju odlučivati Eurozona i ministri financija EU, a ne ona, te je neobavezujuće izjavila da Njemačka želi 'ekonomski snažnu Grčku' koja bilježi gospodarski rast i prevazilazi problem velike nezaposlenosti.
No, poznato je da Eurozona i međunarodni kreditori poznati kao 'Trojka' ne žele odobriti daljnje financiranje Grčke ukoliko ona ne ispuni sve njihove uvjete koji manje više znače nastavak mjera štednje i nastavak strukturnih ekonomskih reformi, a upravo obećanja da će prekinuti sa štednjom doveli su Tsiprasa i njegovu Syrizu na vlast prije dva mjeseca.
Od tada Tsiprasova vlada vrti se u tom začaranom krugu neispunjenih obećanja i nevoljkog prihvaćanja ranije nametnutih uvjeta međunarodnih povjeritelja ne uspijevajući napraviti proboj u željenom smjeru, što ju čini lakom metom za kritike kod kuće.
Bivši grčki premijer Antonis Samaras ocijenio je Tsiprasove poteze kao 'kukanje stranim liderima', dok su ljevičari iz Pasoka ocijenili da je premijer načinio velike ustupke u vezi sa povijesnim pitanjima bez praktičkog efekta.
Ta povijesna pitanja tiču se prije svega više puta ponovljenog zahtjeva Atene da joj Njemačka isplati ratnu štetu za Drugi svjetski rat, no po svemu sudeći Tsipras je to spomenuo, ali nije mnogo insistirao na tome u Berlinu.
Tako bi se mogla razumjeti izjava Tsiprasa da je isplata ratne odštete 'moralno pitanje za Njemačku', a Merkel je odgovorila da je pitanje ratne okupacije Grčke politički i pravno riješeno, no da je ona osobno svjesna koliko su Grci propatili, te je u to ime nagovijestila da bi Njemačka mogla povećati fond za razmjenu mladih, koji iznosi milijun eura godišnje.
Tsipras je obećao da će inozemnim kreditorima do ponedjeljka dostaviti novi plan programa reformi u nadi da će dobiti potrebnu tranšu novca kako bi Atena izbjegla bankrot, jer do 9. travnja mora otplatiti 467 milijuna eura duga.
Ipak ostalo je nerazjašnjeno da li su Tsipras i Merkel pomirili razlike u pogledu ekonomskih reformi koje Atena mora sprovesti kao uvjet za produženje financiranja.
Nekoliko dana prije posjeta Tsipras je otpravio u Berlin pismo u kojemu je upozorio Merkel da će biti 'nemoguće' da Atena servisira dugove koji dospijevaju u narednim tjednima ukoliko ne bude dobila kratkoročnu financijsku pomoć od Europe.
On je napisao da će njegova vlada biti prinuđena birati između otplate kredita i isplate plaća i mirovina, što prevedeno na narodni jezik znači da Grčku od bankrota dijeli nekoliko tjedana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
