Klimatske promjene su posljednjih godina postale prvoklasno ideološko političko pitanje u nekim zemljama Europe i Sjeverne Amerike. Obično ljevica i centar priznaju učinke globalnog zatopljenja dok ponekad desnica to tvrdo negira poput američkih Republikanaca. Doduše, u nekim zemljama pitanje je koliki je učinak klimatskih promjena dok je u drugim on toliko izražen da rezultira velikim ljudskim tragedijama. Upravo se to događa u Bangladešu koji je dom za nevjerojatnih 160 milijuna stanovnika na površini oko tri puta većoj od Hrvatske.
Svi koji ne vjeruju u klimatske promjene trebaju posjetiti tu zemlju u južnoj Aziji. Npr. 2017. Bangladeš je bio poharan teškim poplavama koje su vodile do smrti 1200 ljudi, a poplave su utjecale na više od 41 milijun Bangladešana. Jedna trećina zemlje bila je pod vodom tijekom najgorih poplava.To je nažalost moguće jer se Bangladeš nalazi na sjevernoj obali Bengalskog zaljeva na delti rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna. Spoj tih rijeka, delta Bengala, čini najveću deltu na svijetu.
Kao država niske nadmorske visine, Bangladeš je posebno ranjiv na učinke odnosno posljedice klimatskih promjena, a ekstremne oluje postaju sve više svakodnevica. Skoro jedna četvrtina države je niža od 2 metra nadmorske visine, 2/3 teritorija su niže od 4.5 metra nadmorske visine. Većina populacije obitava uzduž obalnih područja gdje aluvijalno tlo delte Bengala pruža najbolje uvjete za poljoprivredno obrađivanje zemlje. Temperature mora u plitkom Bengalskom zaljevu značajno su se povećale što je navelo znanstvenike da dođu do zaključka da je Bangladeš pretrpio jedno od najbržih uzdizanja površine mora na planetu. Olujni valovi zbog sve češćih snažnih ciklona guraju vodu 80 do 100 kilometara uz delte rijeka. Istovremeno, topljenje ledenjaka i mase snijega na Himalajama koje sadrže treću najveću količinu snijega na Zemlji, upile su rijeke koje se ulijevaju u Bangladeš iz Tibeta, Nepala, Butana i Indije. Teškom stanju u Bangladešu doprinijele su i vodene politike Indije. Indija skreće velike količine rijeka tijekom sušnog razdoblja za navodnjavanje i ispušta mnogo vode tijekom sezone monsuna.
U rujnu prošle godine, vlada Bangladeša reagirala je na niz tjedana kontinuiranih kiša s nizom statistika. Izvijestili su kako je 8 milijuna ljudi u 32 okruga pogođeno poplavama, a 307 000 ljudi boravilo je u hitnim skloništima, na teren je poslano 1945 medicinskih timova. Osim toga, 103 855 kuća je uništeno, s još 633 792 djelomično oštećenih, a 4636 škola, i nekoliko stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, bilo je poplavljeno. Monsunske poplave bile su posebno teške 2017., ali neprekidan porast razine mora koji je u sela donosio više slane vode nego ikada prije, konačno je prisilio mnoge obitelji da se presele. S vodom do gležnja u obiteljskim kućama poljoprivredna zemljišta bila su kontaminirana, riža nije uspijevala i narod nije imao druge mogućnosti osim da napusti svoje seljačke domove vjerojatno zauvijek.
Zaključak Zaklade za zaštitu okoliša (EJF) kaže da se desetine tisuća obitelji u Bangladešu suočavaju s činjenicom da će postati izbjeglice u svojoj zemlji. "Sve češće oluje, erozija rijeka i prodor slane vode prisiljavaju ljude na napuštanje svojih domova zbog uništene zemlje. I kao što je slučaj s toliko mnogo učinaka klimatskih promjena koje danas vidimo, ovo je samo početak nečega što je daleko veće". Dhaka i drugi veliki gradovi već sada su dom sve većem broju ekoloških izbjeglica. "Izgubili smo sve zbog erozije rijeke. Mi smo pobjegli samo s našim životima", kaže Renu Bibi, 80-godišnja žena koja sada živi u okrugu Mirpur u Dhaki. "Danas brodovi prolaze preko mjesta na kojem je bila naša zemlja. Ponekad su uništena čak tri ili četiri kompletna sela."
Ruma Begum, iz Mehendiganj, bila je prisiljena preseliti se u Dhaku sa svojom obitelji i sada živi u Mirpuru. "Na obali rijeke bilo je između 100 i 150 obitelji. Svima su im kuće odnijeli. Sve smo izgubili", kaže ona. Izvješće EJF zaključuje da je broj ljudi koji žive u siromašnim četvrtima prepunih straćara porastao za više od 60% u posljednjih 17 godina u Bangladešu. "Mnogi od novih dolazaka su klimatske izbjeglice - ljudi prisiljeni napustiti svoje domove zbog ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama". Nitko ne zna točno koliko je Bangladešana prisiljeno svake godine se preseliti zbog privremenih poplava uzrokovanih ekstremnim olujama ili trajnim poplavama uzrokovanim porastom razine mora. Konačna brojka može biti i do 250 000 ljudi godišnje prema EJF-u. Obitelji dolaze na Dhakin trajektni terminal Sadarghat u zoru samo sa stvarima koje su mogli nositi kad bi došle poplave. Dok katastrofalne oluje poput Aile ili Sidra pune naslovnice, tako su mnoge od tih obitelji prisiljene napustiti svoje domove. To je vidljiva i svakodnevna posljedica klimatskih promjena: usporene promjene okoliša koje uništavaju živote i sredstva za život pred očima domicilnog stanovništva.
Prema podacima vlade Bangladeša svake godine otprilike jedna četvrtina zemlje bude poplavljena. Svakih četiri do pet godina ozbiljne poplave prekriju 60% teritorija. Znanstvenici tvrde da povezivanje migracija izravno s klimatskim promjenama nije jednostavno jer se ljudi sele iz mnogo razloga. No, Bangladeš, službeno, očekuje 25-30 milijuna ljudi da se presele u narednih 50 godina, ili gotovo jedan od šest svojih sadašnjih stanovnika. "Mi smo država koja je u velikoj mjeri ugrožena utjecajima klimatskih promjena", kaže Munir Muniruzzaman, predsjedatelj Svjetskog vojnog savjetodavnog vijeća za klimatske promjene i bivši vojni savjetnik predsjednika Bangladeša. "Procjene u izvješćima i analizi UN-ovog IPCC-a da će porast razine mora od samo jednog metra na jugu zemlje značiti gubitak teritorija od 17-20%, što znači da će Bangladeš izgubiti do 20% njegova trenutnog teritorija. To će stvoriti vrlo velik broj klimatskih izbjeglica." Upozorava kako se zemlja neće moći nositi s time. "Unutarnji kapacitet države, s obzirom na veličinu i resurse, da apsorbira takvo veliko raseljavanje ljudske populacije i veliki broj klimatskih izbjeglica, zasigurno ne postoji u Bangladešu. Stoga ne samo da ćemo vidjeti unutarnju destabilizaciju zbog velikih razmjera selidbe, već ćemo vidjeti i prekogranične migracije klimatskih izbjeglica u susjedne zemlje", kaže Muniruzzaman.
Neki klimatski eksperti predviđaju podizanje razine mora u visini od 1.5 metra do 1.8 metara do 2100. što bi moglo prouzrokovati raseljavanje 50 milijuna ljudi. Za usporedbu, Sirijski građanski rat je natjerao u bijeg tri milijuna osoba. Međutim prisilno preseljavanje zbog klimatskih promjena nije dovoljno za dobivanje statusa izbjeglica i one nemaju nikakvu zakonsku zaštitu prema UN-ovoj Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. koja je proširena 1967. Danas 2018. međunarodna zajednica još uvijek nije univerzalno priznala postojanje klimatskih izbjeglica iliti migranata, a još manje se slaže oko toga kako ih treba definirati. Sukladno međunarodnom zakonu o izbjeglicama, klimatski migranti se pravno ne smatraju izbjeglicama. Prema tome, oni ne uživaju nikakvu zaštitu koja inače prati izbjeglice. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), globalne klimatske promjene mogle bi donijeti dodatnih 250 000 smrti u svijetu godišnje između 2030. i 2050. zato što toplije temperature dovode do više slučajeva malarije, proljeva, tropske groznice i drugih srodnih bolesti.
I druge države su počele shvaćati koliko je Bangladeš ozbiljno ugrožen klimatskim promjenama i odlučuju konačno nešto učiniti. Sredinom siječnja Njemačka i Bangladeš potpisali su tri sporazuma koja imaju cilj poboljšati infrastrukturu i stvoriti otpornost prema učincima klimatskih promjena. Sporazumi su ukupno vrijedni 337.2 milijuna € , a realizirat će se u obliku zajmova i doprinosa prema različitim projektima održivog razvoja. 216 milijuna € investirat će se u pametne poljoprivredne programe i modernizaciju mreže električne energije. 90 milijuna € bit će potrošeno na poboljšanje opskrbe vodom. 31 milijun eura ići će u programe energetske učinkovitosti. Njemačka već od 1972. pomaže Bangladešu kroz programe smanjenja siromaštva, poboljšanja zdravstvene zaštite i promocije ljudskih prava.
Već sada podizanje razine mora je kontaminiralo podzemne vode koje opskrbljuju pitku vodu za obalne regije, obradiva zemlja je degradirana što je čini manje plodnom i i u konačnici neplodnom. I nisu samo ljudi ugroženi. Sundarbans, u prijevodu "lijepa šuma", najveća je šuma mangrova na svijetu, a UNESCO ju je uvrstio na Popis mjesta svjetske baštine. I ona je ugrožena. Sundarbans leži na delti rijeke Ganges. Dom je slavnom Bengalskom tigru. Šuma štiti obalna područja od oluja stvorenih ciklonima, ali ju je podizanje levela mora i korištenje mangrova za poljoprivredne svrhe ozbiljno ugrozilo, odnosno dogodio se gubitak stotina tisuća jutara mangrova. Broj Bengalskih tigrova je opao, a mogli bi i izumrijeti, a oštećenje šume mangrova moglo bi rezultirati da Bangladeš izgubi posljednju prirodnu obranu protiv klimatskih promjena.
Naravno, nije sve u Bangladešu crno i ima puno pozitivnih stvari za izdvojiti. Kao jedna od najsiromašnijih država u trenutku svog osamostaljenja od Pakistana 1971. Bangladeš je učinio ogroman napredak. Nekad je vladala nestašica hrane, a danas se hrana izvozi. Nekad je Bangladeš predvodio listu zemalja sa smrtnošću dojenčadi dok je znatno poboljšana medicinska skrb povećala između 1990. i 2010. očekivanu životnu dob s 59 na 69 godina. Univerzalno osnovno obrazovanje povećalo je vještinu radne snage. Stopa siromaštva je smanjena s 57% 1990. na 25% 2014. Ali klimatske promjene ogroman su problem koji zahtijeva globalni angažman jer bi u suprotnom Bangladeš mogao biti zbrisan s lica Zemlje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
