Klimatske promjene su posljednjih godina postale prvoklasno ideološko političko pitanje u nekim zemljama Europe i Sjeverne Amerike. Obično ljevica i centar priznaju učinke globalnog zatopljenja dok ponekad desnica to tvrdo negira poput američkih Republikanaca. Doduše, u nekim zemljama pitanje je koliki je učinak klimatskih promjena dok je u drugim on toliko izražen da rezultira velikim ljudskim tragedijama. Upravo se to događa u Bangladešu koji je dom za nevjerojatnih 160 milijuna stanovnika na površini oko tri puta većoj od Hrvatske.
Svi koji ne vjeruju u klimatske promjene trebaju posjetiti tu zemlju u južnoj Aziji. Npr. 2017. Bangladeš je bio poharan teškim poplavama koje su vodile do smrti 1200 ljudi, a poplave su utjecale na više od 41 milijun Bangladešana. Jedna trećina zemlje bila je pod vodom tijekom najgorih poplava.To je nažalost moguće jer se Bangladeš nalazi na sjevernoj obali Bengalskog zaljeva na delti rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna. Spoj tih rijeka, delta Bengala, čini najveću deltu na svijetu.
Kao država niske nadmorske visine, Bangladeš je posebno ranjiv na učinke odnosno posljedice klimatskih promjena, a ekstremne oluje postaju sve više svakodnevica. Skoro jedna četvrtina države je niža od 2 metra nadmorske visine, 2/3 teritorija su niže od 4.5 metra nadmorske visine. Većina populacije obitava uzduž obalnih područja gdje aluvijalno tlo delte Bengala pruža najbolje uvjete za poljoprivredno obrađivanje zemlje. Temperature mora u plitkom Bengalskom zaljevu značajno su se povećale što je navelo znanstvenike da dođu do zaključka da je Bangladeš pretrpio jedno od najbržih uzdizanja površine mora na planetu. Olujni valovi zbog sve češćih snažnih ciklona guraju vodu 80 do 100 kilometara uz delte rijeka. Istovremeno, topljenje ledenjaka i mase snijega na Himalajama koje sadrže treću najveću količinu snijega na Zemlji, upile su rijeke koje se ulijevaju u Bangladeš iz Tibeta, Nepala, Butana i Indije. Teškom stanju u Bangladešu doprinijele su i vodene politike Indije. Indija skreće velike količine rijeka tijekom sušnog razdoblja za navodnjavanje i ispušta mnogo vode tijekom sezone monsuna.
U rujnu prošle godine, vlada Bangladeša reagirala je na niz tjedana kontinuiranih kiša s nizom statistika. Izvijestili su kako je 8 milijuna ljudi u 32 okruga pogođeno poplavama, a 307 000 ljudi boravilo je u hitnim skloništima, na teren je poslano 1945 medicinskih timova. Osim toga, 103 855 kuća je uništeno, s još 633 792 djelomično oštećenih, a 4636 škola, i nekoliko stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, bilo je poplavljeno. Monsunske poplave bile su posebno teške 2017., ali neprekidan porast razine mora koji je u sela donosio više slane vode nego ikada prije, konačno je prisilio mnoge obitelji da se presele. S vodom do gležnja u obiteljskim kućama poljoprivredna zemljišta bila su kontaminirana, riža nije uspijevala i narod nije imao druge mogućnosti osim da napusti svoje seljačke domove vjerojatno zauvijek.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
