Turska pokušava izbiti iz svoje regionalne izolacije rehabilitacijom veza sa Saudijskom Arabijom i Egiptom. Tijekom tzv. arapskog proljeća Turska je pala u nemilost obje zemlje zbog potpore islamističkim snagama na Bliskom istoku. U to se vrijeme Turska približila Kataru zbog zajedničkog ideološkog uvjerenja da bi politički islam mogao spasiti regiju od desetljeća previranja, korupcije i nekažnjavanja. I dok su se popularni prosvjedi širili arapskim svijetom, mnogi istaknuti likovi Muslimanske braće vidjeli su vođu Turske Recepa Tayyipa Erdoğana kao polaznika u osiguravanju vlasti putem glasačkih kutija.
Njegov se uspjeh nije ponovio u arapskom svijetu. Egipat je bio prva država u kojoj su Muslimanska braća pretrpjela kobni udarac. U lipnju 2013. svrgnut je prvi demokratski izabrani predsjednik i ključna ličnost Bratstva, Mohamed Morsi. Novi egipatski vojskovođa Abdel Fattah al-Sisi popeo se na vlast uz potporu Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dva zaljevska režima promatrala su Bratstvo kao prijetnju vlastitom opstanku i utjecaju u regiji.
Ankara je bila ogorčena pučem u Egiptu, uspostavljajući neprijateljski odnos između Sisija i Erdoğana. Dvojica čelnika izbacili su veleposlanike jedni drugih, dok su članovi egipatskog Bratstva pobjegli u Tursku iz straha da će biti ubijeni ili zatvoreni. Sada, osam godina kasnije, Turska nastoji uspostaviti vezu s Egiptom kako bi podigla svoj geopolitički položaj i osigurala regionalnu imovinu. Kako bi izgradila povjerenje s Kairom, Ankara je naredila arapskim medijima sa sjedištem u Istanbulu da umanje svoje kritike na račun Sisija. Egipatska vlada je navodno pozdravila potez prije nego što su se početkom svibnja 2021. održali dvostrani pregovori. Ipak, stručnjaci predviđaju da će Kairo iskoristiti svoj puni utjecaj kako bi osigurao velike ustupke od Turske prije nego što pristane na resetiranje odnosa. Egipat je jasno izrazio svoje zahtjeve. Oni žele da Turska povuče sirijske plaćenike i turske vojnike iz Libije, gdje dvije zemlje podržavaju suprotne strane unatoč obećanoj podršci novoj Vladi nacionalnog jedinstva (GNU). Turske vlasti također su pod pritiskom da predaju istaknute vođe Bratstva koji se traže u Egiptu zbog izmišljenih terorističkih optužbi.
Razgovori u Kairu 5. svibnja, kojima su predsjedali zamjenici ministara vanjskih poslova dviju zemalja, održali su se relativno brzo nakon što je Turska u ožujku počela javno iznositi svoje uvertire - signal da je i Egipat željan probiti led u bilateralnim odnosima. Turski provladini mediji prilično su bili prigušeni u izvještavanju o sastanku, nakon godina napada na egipatskog predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija zbog svrgavanja vlade Muslimanskog bratstva, bliskog saveznika Ankare, 2013. godine. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naz...
Njegov se uspjeh nije ponovio u arapskom svijetu. Egipat je bio prva država u kojoj su Muslimanska braća pretrpjela kobni udarac. U lipnju 2013. svrgnut je prvi demokratski izabrani predsjednik i ključna ličnost Bratstva, Mohamed Morsi. Novi egipatski vojskovođa Abdel Fattah al-Sisi popeo se na vlast uz potporu Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dva zaljevska režima promatrala su Bratstvo kao prijetnju vlastitom opstanku i utjecaju u regiji.
Ankara je bila ogorčena pučem u Egiptu, uspostavljajući neprijateljski odnos između Sisija i Erdoğana. Dvojica čelnika izbacili su veleposlanike jedni drugih, dok su članovi egipatskog Bratstva pobjegli u Tursku iz straha da će biti ubijeni ili zatvoreni. Sada, osam godina kasnije, Turska nastoji uspostaviti vezu s Egiptom kako bi podigla svoj geopolitički položaj i osigurala regionalnu imovinu. Kako bi izgradila povjerenje s Kairom, Ankara je naredila arapskim medijima sa sjedištem u Istanbulu da umanje svoje kritike na račun Sisija. Egipatska vlada je navodno pozdravila potez prije nego što su se početkom svibnja 2021. održali dvostrani pregovori. Ipak, stručnjaci predviđaju da će Kairo iskoristiti svoj puni utjecaj kako bi osigurao velike ustupke od Turske prije nego što pristane na resetiranje odnosa. Egipat je jasno izrazio svoje zahtjeve. Oni žele da Turska povuče sirijske plaćenike i turske vojnike iz Libije, gdje dvije zemlje podržavaju suprotne strane unatoč obećanoj podršci novoj Vladi nacionalnog jedinstva (GNU). Turske vlasti također su pod pritiskom da predaju istaknute vođe Bratstva koji se traže u Egiptu zbog izmišljenih terorističkih optužbi.
Razgovori u Kairu 5. svibnja, kojima su predsjedali zamjenici ministara vanjskih poslova dviju zemalja, održali su se relativno brzo nakon što je Turska u ožujku počela javno iznositi svoje uvertire - signal da je i Egipat željan probiti led u bilateralnim odnosima. Turski provladini mediji prilično su bili prigušeni u izvještavanju o sastanku, nakon godina napada na egipatskog predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija zbog svrgavanja vlade Muslimanskog bratstva, bliskog saveznika Ankare, 2013. godine. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naz...
