Šokantan atentat na Ismaila Haniyeha, lidera Hamasa, izazvao je oštre reakcije i spekulacije o velikoj eskalaciji diljem Bliskog istoka. No, ubojstvo u Teheranu još jednom je u fokus stavilo nemogućnost iranskih tajnih službi da brani svoje ljude i ključne saveznike na vlastitom teritoriju. Jasno, službene potvrde nema po pitanju tko je izveo atentat, ali svi su odmah zaključili da iza ubojstva očigledno stoji glavni neprijatelj i Hamasa i Irana - Izrael, ili konkretnije, izraelska tajna služba Mossad koja se sad još jednom potvrđuje kao najučinkovitija u svom "poslu".
Iran je sad pak ponovno pred izazovom da mora odgovoriti, što zbog svoje javnosti, što zbog cijele regionalne tzv. "Osovine otpora" koja upravo Iran smatra svojim liderom. Zadnji izazov te vrste Iran je imao početkom travnja ove godine kad su izraelske zračne snage izvele napad na iranski konzulat u Damasku ubivši pritom 16 osoba, uključujući visokog iranskog generala. Iran je tada odgovorio prvim direktnim udarom na Izrael - napali su izraelski teritorij raketama i dronovima, ali učinak tog napada bio je vrlo slab. Neki smatraju da je Iran namjerno napad izveo na način da bude uvelike zaustavljen već u zraku kako ne bi Izraelu dali povod za eskalaciju, možda i direktan izraelski napad na Iran. Naime, mora se ponoviti, Izrael je jedina nuklearna sila na Bliskom istoku i samim time direktan rat protiv Izraela u praksi je nemoguć. Povrh toga u cijeloj svojoj povijesti Izrael nije na vlasti imao tako radikalnu desničarsku administraciju koja, imajući u vidu cijeli "opus" njihovih izjava, je očito spremna na sve.
Pitanje se sad postavlja je li ovaj atentat i nešto više od eliminacije glavnog i najistaknutijeg čovjeka Hamasa. Jer teško je vjerovati da oni koji su odlučili ubiti ga nisu to mogli lakše izvesti na teritoriju neke druge države, a Haniyeh se zadnjih mjeseci intenzivno kretao između Katara, Egipta, Turske i šire. Može se argumentirati da oni koji su ga odlučili ubiti nisu htjeli zamjeriti se spomenutim državama, no u isto vrijeme ne može se osporiti da atentat u Teheranu, glavnom gradu Irana, zvuči kao daleko direktnija poruka izraelskim neprijateljima.
Jer ako je napad na konzulat u Damasku 1. travnja ove godine bio provokacija da bi se vidjelo kako će Iran reagirati i hoće li se otvoriti na način da se može izvesti povratni udarac protiv njega, onda i ovo ubojstvo koje se dogodilo u ranim satima jutros svakako ima ta obilježja.
Ako bismo pak usporedili "magnitudu provokacije" onda je ovo svakako veća nego zračni napad na konzulat. Ismail Haniyeh nije bio samo politički vođa Hamasa već i na neki način "zaštitno lice" cijele Osovine otpora koja se proteže sve od Gaze pa do Irana, a na tom putu uključuje libanonski Hezbollah, pro-iranske snage u Siriji (zapravo vjerojatno i cijelu Siriju s Basharom al-Assadom na čelu), brojne pro-iranske snage u Iraku te jemenske Huti snage.
Tzv. Osovina otpora često se naziva anti-izraelskom alijansom, ali meta im nije samo Izrael već i SAD. Zapravo jedan od glavnih ciljeva te alijanse uvijek je bio izbacivanje američkih snaga s Bliskog istoka. Jasno, savezništvo Izraela i SAD-a toliko je sveobuhvatno da ih njihovi suparnici tretiraju gotovo kao isti entitet. U pozadini svega pak stoji progon palestinskog naroda od strane Izraela u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Izraelsko-palestinski konflikt već brojna desetljeća je temeljni sukob iz kojeg proizlaze brojni drugi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
