X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:22:40
Akcija traje do 20:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Apokaliptične preference iz Davosa: Zašto George Soroš tvrdi da je Treći svjetski rat možda već počeo? I znači li to, ako ipak nije, da bi ga sad svejedno trebalo započeti s ciljem eliminacije "zatvorenih društava"?

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: George Soroš, fotografija iz 2019. (izvor: AP Photo/Ronald Zak/Guliver Image)
Jučer smo pisali o tome što Henry Kissinger ima za reći po pitanju sukoba u Ukrajini, a njegov govor u Davosu se uvelike sveo na to da bi Ukrajina trebala (zajedno sa Zapadom) na vrijeme prepoznati opasnost od daljnje eskalacije te zaustaviti ovaj rat što prije, možda čak i uz prepuštanje određenog teritorija Rusiji (vidi: Henry Kissinger zna kako bi se rat u Ukrajini mogao zaustaviti, ali pitanje je li ga itko spreman poslušati). Danas ćemo se pak osvrnuti na govor milijardera koji je godinama redovni gost na Svjetskom ekonomskom foromu, a slovi za jednog od najkontroverznijih, ne samo zbog činjenice da je "slomio" Britansku centralnu banku 1992. kladeći se protiv funte (čime je stekao i slavu i bogatstva), već još i više zbog toga što je svoje silno bogatstvo odlučio upregnuti u ostvarenje političkih ciljeva (nerijetko promovirajući i potičući smjene režima). Dakako, govorimo o Georgeu Sorošu.

Njegova glavna izjava za vrijeme jučerašnjeg govora je već obišla naslovnice diljem svijeta - Soroš je u Davosu poručio kako je ruska invazija na Ukrajinu možda početak Trećeg svjetskog rata. Ako jest tako, što učiniti? Soroš poručuje kako postoji samo jedan način da se sačuva "slobodna civilizacija", a to je da Zapad učini sve da se poraze "Putinove snage". No, možda invazija na Ukrajinu ipak nije početak Trećeg svjetskog rata, ali ako svijet odluči poslušati Soroša (umjesto noć prije Kissingera), onda bi moglo doći i do toga.

Soroš (91) aktualni rat u Ukrajini vidi (očekivano) kao dio šireg sukoba koji se već neko vrijeme vodi između, kako bi on to rekao, otvorenih i zatvorenih društava, s time da je Zapad "otvoreno" društvo dok Rusija i Kina predstavljaju "zatvorena" društva.

Već u startu možemo vidjeti gdje su fundamentalni problemi, odnosno kontradikcije ove njegove teorije. Iskrena podjela bila bi na "pro-zapadne" i "anti-zapadne" zemlje, jer na to on zapravo misli. Primjerice, kao "zatvorene" zemlje neće izdvojiti Saudijsku Arabiju, a što se tiče Rusije ona je - barem do prije invazije - svakako bila puno otvorenija zemlja od brojnih zapadnih saveznika, ali Soroš je imao "problem" s Rusijom već godinama, točnije otkako se počelo nazirati da Rusija neće igrati po pravilima.

Pogledajmo što još Soroš ima za reći u svom govoru u Davosu. "Invazija bi mogla biti početak Trećeg svjetskog rata i naša civilizacija ga možda neće preživjeti. Najbolji, a možda i jedini način da sačuvamo našu civilizaciju je da porazimo Putina što je brže moguće. To je glavna stvar", rekao je.

Zanimljivo, Soroš u isto vrijeme vjeruje da ruska vojna kampanja u Ukrajini slabi te kako se Kremlj danas sprema za pregovore o prekidu vatre. "No, ovaj prekid vatre je neostvariv jer se Rusiji ne može vjerovati. Oslabljeni Putin postaje sve nepredvidljiviji", poručuje Soroš.

Dakle, Geo...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.