Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Zbližavanje Rusije i Pakistana - uzroci i posljedice

PIŠE:
12 Objavljeno:

"Arogantnim i nepravednim batinanjem Pakistana do stanja bijedne pokornosti, Sjedinjene Američke Države doslovno su ga prisilile da izađe iz jednostranog i nefunkcionalnog ne-saveza i pripremile pozornicu za odlučujući pomak paradigmi u regionalnoj geopolitici".
- Imran Malik, umirovljeni brigadir, bivši vojni ataše u Australiji i Novom Zelandu, glavni tajnik "Pakistanskog foruma za sigurnost i razvoj"

Povijesno gledano, između Rusije i Pakistana nije bilo dužeg vremenskog razdoblja plodonosnih odnosa. Pakistan je nakon proglašenja nezavisnosti od Britanske Indije 1947. godine, bio bliži Sjedinjenim Američkim Državama, nego Sovjetskom Savezu, iako se trudio voditi što neutralniju politiku. Odnosi između Sovjetskog Saveza i Pakistana dostigli su svoj vrhunac tijekom vladavine Zulfiqara Ali Bhutta (1973-1977), kada su potpisani sporazumi o industrijskoj, energetskoj i trgovačkoj suradnji.

U bliskoj suradnji s CIA-om i uz potporu američkog predsjednika Cartera, general Zia-ul-Haq izvodi državni udar i uvodi diktaturu. Zulfiqar Ali Bhutto osuđen je na smrt, a nova vlast započinje s islamizacijom državnih zakona i institucija. Američki predsjednik Reagan i dalje jača odnose s Pakistanom, te preko njega podupire i financira islamske pobunjenike u Afganistanu protiv Sovjetskog Saveza.

O ovom slučaju govorila je nedavno i Hillary Clinton:

Posljednjih nekoliko godina došlo je do napretka u odnosima između Rusije i Pakistana, kroz bilateralne i multilateralne kontakte na najvišim razinama. U lipnju 2009. godine, pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari sudjelovao je na summitu Šangajske organizacije za suradnju u
Ekatarinburgu, gdje se susreo s bivšim ruskom predsjednikom Medvedevom.

Ruski čelnik izrazio je snažnu želju za razvojem bliskih odnosa s Pakistanom u svim važnim područjima, uključujući obranu, investicije i energetiku. Posjet Islamabadu, ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, prema pisanju medija označava nov i povijesni početak u međusobnim odnosima dvaju zemalja.

U Pakistanu se načelno slažu s ruskim stavom o Afganistanu, dok Rusija shvaća da će Pakistan postati glavni igrač u Afganistanu nakon povlačenja NATO snaga. Osim toga, Lavrov je kritizirao američke napade bespilotnim letjelicama unutar pakistanskog teritorija, nazvavši ih kršenjem pakistanskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Pakistan teži postati punopravna članica Šangajske organizacije za suradnju u čemu joj Rusija pruža podršku.

Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici trenutno vrše povećan pritisak na Pakistan s ciljem održavanja i jačanja svog utjecaja u regiji. Pritisci su u očitom proturječju s pakistanskim nacionalnim interesima, što je dovelo do jačanja anti-američkog raspoloženja u
zemlji. Pakistan koji ima tradicionalno dobre odnose s Kinom, sada ih pokušava izgraditi i s Rusijom, da bi preko punog članstva u Šangajskog organizaciji za suradnju riješio vlastite sigurnosne i ekonomske probleme, te osigurao mogućnost za nezavisno vođenje vanjske politike i manju ekonomsku ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i međunarodnim financijskim institucijama pod njihovom kontrolom.

Pakistanski analitičar Farooq Yousaf, zaposlenik "Centra za istraživačke i sigurnosne studije" u Islamabadu, smatra da jedino povećanje suradnje s Kinom i Rusijom može doprinijeti rješavanju problema u Afganistanu, kao i pomoći Pakistanu da zaštiti svoje nacionalne interese. Kako se Pakistan sve jače bori za distanciranje od SAD-a, Rusija se prirodno sve više nameće kao saveznik.

Da se radi o međusobnom približavanju Rusije i Pakistana svjedoče i sljedeće izjave: "Moskva trenutno posvećuje posebnu pozornost odnosima s Pakistanom. Rekao bi da je realizacija ovih odnosa došla poprilično kasno, ali kao što ruska poslovica kaže - bolje kasno nego nikad" - Vjačeslav Belokrenitski, zamjenik ravnatelja ruske akademije Instituta za orijentalne studije u Moskvi."

Glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova u kolovozu ove godine je izjavio "Okrenuli smo novu stranicu u našim odnosima s Rusijom. To predstavlja značajan pomak".
Značajni pomaci se ne događaju samo na relacijama SAD-Pakistan i Rusija-Pakistan, već i na relacijama Saudijska Arabija-Indija i Saudijska Arabija-Pakistan. Novinar pakistanskog Tribuna, Arif Rafiq, piše da nema krize na relaciji Saudijska Arabija-Pakistan, ali da se nešto
ozbiljno događa između dvaju vlada.

Pakistance brinu sve bolji odnosi između Saudijske Arabije i Indije - pakistanskog prvog regionalnog protivnika. Saudijci više nisu samo izvoznici nafte u Indiju, već i važan trgovački partner na drugim područjima, a došlo je i do osnivanja zajedničkog odbora za obrambenu suradnju. Indijci pak s druge strane već razmatraju posljedice ruskog približavanja Pakistanu, a Sandeep Dikshit, novinar The Hindu, zaključuje da su rastući rusko-pakistanski odnosi stvarnost, s kojom će Indija morati živjeti. On prenosi da se indijski diplomati slažu sa svojim ruskim kolegama, da su glavni razlozi zbližavanja Rusije i Pakistana - ekonomija i osiguranje Rusije od religijskog ekstremizma. "Mi ne spavamo pri ovim zbivanjima. To je sasvim u kontekstu Afganistana" - izjavio je indijski dužnosnik.

Rusiji je svakako u interesu učvrstiti poziciju u Južnoj Aziji, te očuvati mir i stabilnost u odnosima Pakistana i Indije, da bi obje države došle do punopravnog članstva u Šangajskoj organizaciji za suradnju. Trenutni uzlet u vezama između Rusije i Pakistana može dovesti do
razvoja dugoročne gospodarske suradnje. Ruski Gazprom ponudio je tehničku i financijsku pomoć u izgradnji TAPI plinovoda (Turkmenistan-Afganistan-Pakistan-Indija), dok isto nudi i za plinovod Iran-Pakistan, koji bi trebao biti produžen do Indije.

Pakistan je stoga ključna država ne samo za buduće rješavanje afganistanskog problema, već i ključna energetska transportna ruta od Bliskog istoka i Središnje Azije do Indije koja zbog brzog ekonomskog rasta postaje sve veći konzument energije. Pakistan i sam pati od nedostatka plina, te mu je izgradnja plinovoda gospodarski prioritet. Plinovod Iran-Pakistan, će ojačati veze dvaju država, a Saudijska Arabija tome kontrira jačanjem veza s Indijom.

Pacifikacija militantnih islamističkih grupacija koje su nastale kao plod združene američko-saudijske politike tijekom hladnog rata, bit će glavni izazov cijeloj regiji i prva prepreka u stabilizaciji Pakistana. Oko 60% pakistanskih muslimana su Barlevije koje slijede tradicionalnu sufijsku interpretaciju islama koja je umjerena, dok 15% populacije čine Deobandi, reformističko-modernistička verzija islama koja se posljednjih desetljeća razvijala uz saudijsku novčanu potporu. Zapanjujući je nerazmjer medresa (islamskih škola) u Pakistanu, iako Deobandi čine 15% stanovništva, 64% svih medresa je u njihovim rukama, naravno izgrađenih saudijskim novcem.

Iako se Sjedinjene Američke Države bore protiv radikalnog islama u Južnoj i Središnjoj Aziji, ostaje nejasno da li oni samo destabiliziraju taj prostor, te time sprečavaju partnersko povezivanje Rusije, Irana, Pakistana, Indije i Kine? Ako bi došlo do snažnijeg povezivanja Pakistana i Rusije, postavlja se pitanje ne bi li se Amerikanci ponovno oslonili na svoje saveznike iz hladnog rata, kao što su to učinili u Libiji, ili trenutno čine u Siriji?

Razvoj Pakistana po američko-saudijskom modelu doveo je ovu državu u slijepu ulicu. Posljednja istraživanja pokazuju da 74% Pakistanaca smatra SAD neprijateljskom državom, dok samo 8% smatra SAD partnerom. Nedostatak plina u Pakistanu uzrokuje višegodišnju energetsku krizu, posebice nedostatak struje, što dovodi do stalnih redukcija, koje dodatno destabiliziraju i slabe gospodarstvo ove siromašne zemlje.

Pakistan se nalazi na strateški važnoj poziciji te predstavlja most ili koridor prema drugim regijama. Zbog toga bi zbližavanje Rusije i Pakistana bilo od velike važnosti za cijelu regiju, pa čak i cijelu Aziju. Ulazak Pakistana u Šangajsku organizaciju za suradnju mogao bi biti put prema stabilizaciji, te ekonomskom napretku kog bi potaknula raznovrsna energetska opskrba zemlje.

Reference:
Imran MALIK – "Afghan endgame – enter Russia!" (http://www.nation.com.pk/pakistan-news-newspaper-daily-english-online/columns/26-Aug-2012/afghan-endgame-enter-russia)

Farooq YOUSAF – "Towards a Russia-Pakistan 'Relationship'? In Defiance of Washington" (http://www.globalresearch.ca/towards-a-russia-pakistan-relationship-in-defiance-of-washington/5306175)

M.MAKHMUDOV, J.L. WALKER – "Afghanistan to Bosnia"
(http://www.pakistanchristianpost.com/headlinenewsd.php?hnewsid=3138)

Dr. Rashid Ahmad KHAN – "The Pakistan-Russia Relationship: Geopolitical Shift in South and Central Asia?"
(http://www.globalresearch.ca/the-pakistan-russia-relationship-geopolitical-shift-in-south-and-central-asia/5309135)

Yekatarina KUDASHKINA – "New stage of relation between Russia and Pakistan" (http://english.ruvr.ru/2012_10_09/New-stage-of-relations-between-Russia-and-Pakistan/)

Arif RAFIQ – "Shifting Pakistan and Saudi Arabia relations" (http://tribune.com.pk/story/410027/shifting-pakistan-and-saudi-arabia-relations/)

Sandeep DIKSHIT – "Growing Russia-Pakistan ties a reality that India will have to live with" (http://www.thehindu.com/news/national/growing-russiapakistan-ties-a-reality-that-india-will-have-to-live-with/article3975260.ece)

Energy crisis: India offers gas export to Pakistan
http://articles.economictimes.indiatimes.com/2012-03-21/news/31220398_1_gas-crisis-gail-pipeline-gas-supply)

Project Focus:Iran-Pakistan-India Gas pipeline
(http://www.gulfoilandgas.com/webpro1/projects/3dreport.asp?id=100730)

Rohan BEDI – "Have Pakistanis Forgoten Their Sufi Traditions?" (http://www.pvtr.org/pdf/RegionalAnalysis/
SouthAsia/Madrassa%20_IDSS%20_%20_FINAL_.pdf
)

Pew Research Center – "Pakistani Public Opinion Ever More Critical of U.S."
(http://www.pewglobal.org/2012/06/27/pakistani-public-opinion-ever-more-critical-of-u-s/)

Zofen EBRAHIM "Pakistan energy shortfall fuels row over coal power plants"
(http://www.guardian.co.uk/global-development/2012/may/29/pakistan-energy-shortfall-coal-power-plants)

Komentari

(12):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    hint
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:01 | 3.11.2012.
    Loup
    Pakistan je umjetan koliko i Indija. Nije postojala jedinstvena indijska država prije dolaska Engleza.
    Bhutto je imala raznih perioda. 89. nazvala je afganistanske mudžahedine "američkim Frankenštajnom". Nakon odlaska sovjetskih trupa, u okviru normalizacije odnosa s pakistanskom vojskom, dozvoljava ofanzivu na Jalalabad, s ciljem da se vojno porazi afganistanske komuniste. Mudžahedinske trupe ojačane Pakistancima doživljavaju veliki poraz. I tako Kabul pada tek nakon što je Jeljcin potpuno blokirao snabdijevanje afganistanskih crvenih. Bhutto se zalagala za ujedinjenje afganistanskih frakcija, prije nego što je definitivno izgubila vlast, tako da ne vidim kako joj se može ozbiljno spočitavati nekakva veza s Talibanom. (Pakistanskoj vojsci može.)
    Prikaži cijeli komentar
  2. +1
    Loup
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    18:10 | 2.11.2012.
    Treba se znati da je Pakistan je umjetna država, ostavština kolonijalizma. Englezi su je namjerno tako podijelili. Nema neke etničke cjelovitosti, Baluči na jugu, Paštuni na zapadu, itd. Jedini kriterij podjele tzv. Britanske Indije je bila vjera i moć pojedinih radža (npr. Kašmirski je bio hindus iako je 80% stanovika Kašmira muslimanske vjere). Kad se Bangladeš odlučio odcijepiti, Pakistanci su tamo došli s vojskom i činili užasne zločine. To je država u kojoj je plemenski mentalitet jači od vjere i od nacionalnog interesa. Elita koja vodi tu državu to obilato koristi. Sjetite se da je Bhutto bila na vlasti koja je podržavala Talibane u Afganistanu.
    Prikaži cijeli komentar
  3. 0
    313
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:40 | 2.11.2012.
    Pakistan ponizni sluga krstaša.
    U dvoumici kome služiti,Američkim evangelistima i teroristima ili Ruskim ortodoksima i teroristima???
    Zar neznaju ove ponižene sluge,da su prvi muslimani uvjek bili iznad ove dvije barbarske sile?
    Sada puštaju da im dronovi lete nad državom i ubijaju ono malo ponosnih muslimana?
    Kada krstaški predvodnik USA i njezine krstaške sile tame dobiju CIPELU iz Afganistanu kao njihov šef Buš,spremi se Pakistane na slobodu od svi cio-krstaških i njihovih sluga i poltrona među arapima.

    Ko još misli da Amerika ne vodi krstaški rat protiv muslimana,neka se razuvjeri ovim kratkim video youtube.com/watch?v=br_70Kbdpow



    Prikaži cijeli komentar
  4. +2
    ADO
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    08:41 | 2.11.2012.
    Možda izgleda kao teorija zavjere, ali ja stvarno imam utisak da je SAD na kraju odgovoran za 90% sukoba koji su se vodili u ovom stoljeću, i da su naoružali i obučili 90% trenutno živućih terorista. A svijet se sada budi, upravo jer je američka snaga u opadanju i njihovi su "pritisci" sve raspršeniji. Pa ne možete nametnuti sankcije prema pola svijeta, i to onoj polovini koja bilježi rast BDP-a ( inače svetog grala kapitalizma ). Kad se u isto vrijeme gubi latinska amerika, bliski istok itd. itd., teško je to sve "pritisnuti". Nadajmo se da će postameričko doba biti mirno doba zasnovano na suradnji i fer odnosima.
    Prikaži cijeli komentar
  5. 0
    hint
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    02:19 | 2.11.2012.
    mico
    Odgovaram samo zato što mislim da je tema važna. Kada se govori o teološkim stvarima, formulacije moraju biti vrlo precizne, jer je to za mnoge ljude osjetljiva materija.
    A čisto politički, ako se tema bude razrađivala, ne bi bilo loše u tom kontekstu razmotriti i problematiku luke Gwadar (da dam jedan hint=nagovještaj, znak).
    Prikaži cijeli komentar
  6. 0
    gundevaj
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    01:40 | 2.11.2012.
    hahaha, koja dobra prića za proćitat prije spavanja, hehehe.. poz..!
    Prikaži cijeli komentar
  7. +1
    U$D must fall
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    23:47 | 1.11.2012.
    Hmm...
    Indija i Rusija su razvili dosta zajedničkih vojnih projekata.Sve je ovo goli interes i ništa više.
    Nikada ne vjeruj jačem od sebe.
    Prikaži cijeli komentar
  8. 0
    mico
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:57 | 1.11.2012.
    hint ocigledno nisi upucen u politiku tekst je realnost kako ga ti vidis tvoja stvar
    Prikaži cijeli komentar
  9. +2
    hint
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:58 | 1.11.2012.
    Vrlo zanimljiv članak, ali kako već jednom rekoh, nađite orijentalistu-ljevičara koji bi pogledao ovakve stvari. Ovako može doći do nepotrebnih nesporazuma. Deobandi reformističko-modernistička a ne revivalistička verzija? Ima toga još, ali ne bi htio stvarati dojam da mi se članak ne sviđa.
    Prikaži cijeli komentar
  10. 0
    socius
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:41 | 1.11.2012.
    BOP je cc-brigada?
    Prikaži cijeli komentar
  11. 0
    Bird_of_Pray
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:09 | 1.11.2012.
    podjeli to sa nama :)
    Prikaži cijeli komentar
  12. +1
    socius
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:55 | 1.11.2012.
    hmmm... ovo je jako zanimljivo štivo i baca sjenu na sve ovo što sam do sad mislio da je razlog sukoba u Siriji.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.