Britanski ministar vanjskih poslova, Boris Johnson, poručio je tijekom današnjeg dana kako Britanija smatra da je "izuzetno moguće" da je kemijski napad na Sergeja Skripala u Engleskoj direktno naredio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Pažljivo birane riječi, s gotovo odvjetnički ostavljenim sitnim prostorom eventualne nevinosti ruskog predsjednika, promptno i očekivano eksplodirale su danas po naslovnicama medija diljem Europe koji svojim čitateljima sugeriraju kako se više ne bi trebali zamarati pitanjem je li iza ovog napada stajala Rusija ili nije - naravno da je stajala Rusija, i to sam Putin, i o tome se više ne treba voditi rasprava.
Dakako, ne da se rasprava treba voditi već je u ovom trenutku od ključne važnosti. Naime, iako izgleda da se Britanija za sada zaustavila na izbacivanju 23 ruska diplomata, situacija je zapravo opasnija no što se čini zbog činjenice da pojedini visoki britanski dužnosnici otvoreno spominju Članak 5. NATO saveza.
U govoru u kojem britanska premijerka Theresa May za napad na Skripala optužuje Rusiju također ističe dvije vrlo važne stvari - kao prvo, precizno je pojasnila kako se radilo o "vojnom kemijskom oružju", dakle ovaj incident se stoga ne bi smio tretirati kao kriminalni obračun ili nešto slično već kao vojni napad Rusije na teritorij Britanije. Kao drugo, odmah nakon istaknula je važnost "NATO-ove predanosti kolektivnoj obrani i sigurnosti".
Nije eksplicitno spomenula Članak 5, no nakon njenog govora upravo je Članak 5 postao vruća tema u Britaniji. Podsjetimo, riječ je o jednom od temeljnih članaka NATO-ove povelje iz 1949. te se u njemu navodi kako će "svaki napad protiv jedne ili više članica u Europi ili Sjevernoj Americi biti tretiran kao napad na sve, te kako će potom sve NATO članice raditi na očuvanju i povratku sigurnosti sjevernoatlantskog prostora".
Izbor riječi Članka 5 je svakako zanimljiv i možda bi se pojedine članice kao što su Hrvatska, Rumunjska, Turska ili Albanija mogle buniti jer nekako zemljopisno ih se baš i ne povezuje sa "sjevernoatlantskim prostorom". Drugim riječima, da stvarno izbije nekakav kataklizmički rat između NATO-a i Rusije sve zemlje članice moraju se uključiti u borbu, ali pitanje je bi li sve podjednako bile branjene od ruskog protu-napada iako NATO tvrdi da svakako bi.
Dakako, Članak 5 ne aktivira se automatski, mora ga aktivirati napadnuta NATO članica, a od osnutka NATO saveza Članak 5 aktiviran je samo jednom - od strane SAD-a nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.
Što se tiče napada na Skripala, hospitalizirani su on i njegova kćer Julija te detektiv koji je prvi stigao u pretragu njegove kuće. Svi se, prema zadnjim informacijama, nalaze u kritičnom stanju. No, britanske vlasti tvrde kako je samom srećom incident završio s tri žrtve te su sugerirale kako...
Pažljivo birane riječi, s gotovo odvjetnički ostavljenim sitnim prostorom eventualne nevinosti ruskog predsjednika, promptno i očekivano eksplodirale su danas po naslovnicama medija diljem Europe koji svojim čitateljima sugeriraju kako se više ne bi trebali zamarati pitanjem je li iza ovog napada stajala Rusija ili nije - naravno da je stajala Rusija, i to sam Putin, i o tome se više ne treba voditi rasprava.
Dakako, ne da se rasprava treba voditi već je u ovom trenutku od ključne važnosti. Naime, iako izgleda da se Britanija za sada zaustavila na izbacivanju 23 ruska diplomata, situacija je zapravo opasnija no što se čini zbog činjenice da pojedini visoki britanski dužnosnici otvoreno spominju Članak 5. NATO saveza.
U govoru u kojem britanska premijerka Theresa May za napad na Skripala optužuje Rusiju također ističe dvije vrlo važne stvari - kao prvo, precizno je pojasnila kako se radilo o "vojnom kemijskom oružju", dakle ovaj incident se stoga ne bi smio tretirati kao kriminalni obračun ili nešto slično već kao vojni napad Rusije na teritorij Britanije. Kao drugo, odmah nakon istaknula je važnost "NATO-ove predanosti kolektivnoj obrani i sigurnosti".
Nije eksplicitno spomenula Članak 5, no nakon njenog govora upravo je Članak 5 postao vruća tema u Britaniji. Podsjetimo, riječ je o jednom od temeljnih članaka NATO-ove povelje iz 1949. te se u njemu navodi kako će "svaki napad protiv jedne ili više članica u Europi ili Sjevernoj Americi biti tretiran kao napad na sve, te kako će potom sve NATO članice raditi na očuvanju i povratku sigurnosti sjevernoatlantskog prostora".
Izbor riječi Članka 5 je svakako zanimljiv i možda bi se pojedine članice kao što su Hrvatska, Rumunjska, Turska ili Albanija mogle buniti jer nekako zemljopisno ih se baš i ne povezuje sa "sjevernoatlantskim prostorom". Drugim riječima, da stvarno izbije nekakav kataklizmički rat između NATO-a i Rusije sve zemlje članice moraju se uključiti u borbu, ali pitanje je bi li sve podjednako bile branjene od ruskog protu-napada iako NATO tvrdi da svakako bi.
Dakako, Članak 5 ne aktivira se automatski, mora ga aktivirati napadnuta NATO članica, a od osnutka NATO saveza Članak 5 aktiviran je samo jednom - od strane SAD-a nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.
Što se tiče napada na Skripala, hospitalizirani su on i njegova kćer Julija te detektiv koji je prvi stigao u pretragu njegove kuće. Svi se, prema zadnjim informacijama, nalaze u kritičnom stanju. No, britanske vlasti tvrde kako je samom srećom incident završio s tri žrtve te su sugerirale kako...
