U sasvim neočekivanom koraku, predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je podnio ostavku. Bio je predsjednik ove goleme srednjoazijske zemlje 28 godina, otkako je stvorena 24. travnja 1990. godine.
Nazarbajev je imenovan prvim tajnikom Komunističke partije Kazahstanske Republike 1989. godine, a izabran je za prvog predsjednika te zemlje nakon proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza. Ima titulu "Vođa nacije". U travnju 2015. Nazarbajev je ponovno izabran sa skoro 98 posto glasova. Nazarbajev je u zapadnim zemljama optužen za kršenja ljudskih prava od strane nekoliko organizacija za ljudska prava. Nazarbajev je 2010. godine najavio reforme za poticanje višestranačkog sustava, a u siječnju 2017. predložio ustavne reforme koje će delegirati ovlasti parlamentu Kazahstana. Nazarbajev je, međutim, postao tihom diplomatskom silom u posljednjem desetljeću, što je Kazahstanu donijelo mnogo političke, ali i gospodarske težine. U zemljama gdje je jedini način odlaska s vlasti u posmrtnom kovčegu, ovaj korak iznenađuje mnoge. U trenutku pisanja ovoga članka nije poznato koji je točno razlog njegove ostavke.
Vanjski odnosi Kazahstana prvenstveno se temelje na ekonomskoj i političkoj sigurnosti. Nazarbajeva administracija pokušala je uravnotežiti odnose s Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama slanjem nafte i prirodnog plina svojem sjevernom susjedu umjetno niskim cijenama uz pomoć SAD-a u ratu protiv terorizma. Kazahstan je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (kojoj je predsjedala 2010.), Sjevernoatlantskog vijeća za suradnju, Zajednice nezavisnih država, Šangajske organizacije za suradnju i programa NATO-a Partnerstvo za mir. Kazahstan je uspostavio carinsku uniju s Rusijom i Bjelorusijom, a zatim se 2015. priključio u Euroazijsku ekonomsku uniju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.