Na sastanku Istočnog partnerstva 2. ožujka 2018. godine u glavnom gradu Moldove potpisana je zajednička izjava predsjednika gruzijskog, moldavskog i ukrajinskog parlamenta kojima se optužuje ruska agresija na njihove teritorije. Irakli Kobakhidte, Andrian Candu i Andrij Parubij predstavljaju zemlje pogođene unutarnjim sukobom, geopolitičkom važnošću, a sada i činjenicom da bi mogle postati europskim štitom protiv percipirane ruske agresije o kojoj ništa posebno nije poznato osim da je vrlo, vrlo opasna. I dok o Ukrajini i Gruziji zna cijeli svijet, o Moldovi i nekakvoj ruskoj agresiji na ovu državu, malo se toga zna.
Moldova je zemlja poznata po zaleđenom sukobu iz 1992. godine kada se Transnistrija odvojila od bivše sovjetske republike Moldove i od tada postoji unutar međunarodno priznatih moldovskih granica s vlastitim ustavom i zakonima. U toj samoproglašenoj republici pod zaštitom ruskih trupa koju ne priznaje nitko, čak ni Ruska Federacija, i dalje opstaju simboli sovjetskog doba, kipovi Lenjina, ruske i sovjetske zastave, a moldovski jezik (inačica rumunjskog) piše se ćirilicom. Ruske mirotvorne snage raspoređene su nakon kratkotrajnog građanskog rata i održavaju status quo. Nakon što je došlo do odvajanja Krima u Ukrajini, Moldavci su se pobojali neće li i Transnistrija krenuti istim putem. Kako se čini, u posljednje vrijeme se postiže određen dogovor između dviju strana, te se počinje uvoditi standardizacija javnih usluga u cijeloj državi kao prethodnica nekog nejasnog jedinstva.
Prošlog studenog ponovno je započeo pregovarački proces 5+2 koji uz Moldovu i Transnistriju uključuje Rusiju, Ukrajinu, Sjedinjene Države i Europsku Uniju, a pod medijacijom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Kao posljedica tih pregovora ponovno je otvoren most Gura Bicului, koji je dugo godina blokirao prijelaz preko rijeke Dnjestar. Otvaranje mosta razbilo je led između Kišinjeva i Tiraspola, što je vodilo i približavanju na osam tehničkih pitanja suradnje. Među njima je i djelovanje osam škola koje uče moldavski jezik u Transnistriji na latinskom pismu. Stvari su se pomakle dalje: 28. veljače dvije strane su se dogovorile o mehanizmu pod kojim studenti mogu verificirati svoje diplome na Sveučilištu u Tiraspolu kroz Ministarstvo pravde u Kišinjevu. Time bi europska sveučilišta mogla prihvatiti pojedine transnistrijske studente iako nisu obrazovani na priznatoj visokoškolskoj instituciji. Nadalje se raspravlja o rješavanju registracijskih tablica automobila odnosno pristanku moldavskih vlasti za davanje dozvole tim vozilima za putovanje u europske zemlje. Tu je i nedovršen sporazum o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu. Kad se riješe ove vrlo tehničke stvari, može se nastaviti prema političkim i gospodarskim oblicima približavanja. Pritom je Kišinjev teži za pregovore od Tiraspola.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
