Analiza: Pregovori Putina i Trumpa pod pritiskom, ali počeli su pregovori o podjeli teritorija
U Ukrajini se stvara vrlo složena situacija koja bi se, barem na prvi pogled, mogla doimati kao korak prema završetku sukoba. Ipak, okolnosti su sve samo ne jasne. S jedne strane, pojavljuju se informacije o mogućim dogovorima Kremlja i Washingtona o privremenom prekidu vatre i takozvanom "moratoriju" na napade na energetsku infrastrukturu. S druge strane, u praksi se i dalje javljaju sumnje i optužbe, ne samo između Moskve i Kijeva nego i unutar same zapadne koalicije, osobito u Europi, gdje se još ne uspijeva usuglasiti daljnji pristup pomoći Ukrajini. Da, Orban je glavni "bastion otpora" prema daljnjem naoružavanju Ukrajine, ali ima i drugih koji možda nisu spremni to deklarirati tako javno.
U ozračju općeg iščekivanja posebno se ističe nedavna optužba vezana uz plinsku crpnu stanicu Sudži, smještenu nekoliko stotina metara na ruskoj strani granice. Rusija je objavila da su se ukrajinske snage povukle s tog područja te da su, navodno prilikom povlačenja, uništile sam pogon, dok Kijev tvrdi da je riječ o "klasičnoj provokaciji ruske strane". Zanimljivo je da se sve događa neposredno nakon što su Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump usmeno dogovorili "pauzu" u napadima na energetsku infrastrukturu, iako ruske vlasti sada tvrde da taj incident pokazuje kako se Kijevu ne može vjerovati. Ukrajina, s druge strane, smatra da Rusija, unatoč deklariranom "moratoriju", i dalje gađa civilne mete. Ipak, obje strane iznose oprečne tvrdnje, a neovisne provjere prilično su otežane.
U isto vrijeme Trump sve otvorenije govori o pregovorima usmjerenima na "dijeljenje teritorija" između Moskve i Kijeva, tvrdeći da se "cjeloviti prekid vatre" nazire. Iz Kremlja poručuju kako su spremni na dogovor, ali ustraju na priznavanju pripojenja četiriju regija te Krima. Kijev, pak, službeno odbacuje svako ustupanje svojeg teritorija, premda postoji djelomična spremnost za razgovore jer su ukrajinski predstavnici nedavno u Saudijskoj Arabiji dali naslutiti kako bi prihvatili 30-dnevno primirje, pod uvjetom da se službeno dogovori.
Stavovi europskih zemalja o Ukrajini i dalje se razlikuju. Jedan dio smatra da treba nastaviti s isporukama oružja, dok se drugi poziva na fiskalne i logističke poteškoće. Tako se i najambiciozniji plan o slanju dodatnih milijuna komada streljiva našao u problemima, ponajviše zbog mađarskog veta, ali i zbog neodlučnosti Francuske te drugih utjecajnih članica. Prema medijskim izvješćima, bivša estonska premijerka Kaja Kallas, koja sada obnaša visoku diplomatsku dužnost u Bruxellesu, pokušala je provesti opsežniji financijski paket pomoći, ali taj plan zasad nije uspio. Europska je odlučnost na kušnji, a brojne zemlje ne žele previše riskirati s proračunom ni žrtvovati vojnu opremu. Drugim riječima, Ukrajina se i dalje formalno podupire, no praksa otkriva duboke podjele.
Istodobno, Velika Britanija uporno ističe potrebu za "ubrzavanjem vojnog planiranja" kako bi mogla intervenirati u Ukrajini odmah nakon eventualnog postizanja mira, a sjedište vlade u Downing Streetu javno naglašava mogućnost slanja postrojbi na teren. Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da "ništa nije isključeno", čime otvara prostor i za pomorske te zračne misije, dok bi ostale članice NATO-a ili šire koalicije mogle preuzeti postojeće britanske obveze na drugim mjestima. U praksi, to pokazuje da Europa razmišlja kako konkretno "osigurati" mirovni sporazum, ali istodobno nije posve sigurna u vlastito jedinstvo.
S druge strane Atlantika, vidljivo je da Trump sada istodobno podupire pregovore, ali i traži opreznu razinu američke vojne pomoći Ukrajini. No sve je jasnije da Washington naginje dogovoru po kojem bi se Rusiji možda priznalo ono što trenutačno drži. To je ujedno i najveća točka prijepora za mnoge Ukrajince, koji takav "ustupak" smatraju nepravednom trgovinom vlastitim teritorijem. Izjave koje se pojavljuju u ukrajinskim medijima ističu kako bi dogovor s Moskvom značio "legalizaciju" ruskih osvajanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
