Povijesni dogovor oko spašavanja europske ekonomije je postignut danas u ranim jutarnjim satima. Iako se činilo da su pregovori pred mogućim raspadom na kraju su se lideri 27 članica ipak dogovorili. Što je dogovoreno? Iznos fonda iznosit će 750 milijardi eura. Od toga nepovratna sredstava iznose 390 milijardi eura, a ostalo se odnosi na kredite koji će biti podignuti na međunarodnim financijskim tržištima. Dakle, skupina koju čine Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska - protivnici (direktnog) ekonomskog spašavanja najteže pogođenih zemalja koronavirus krizom - ipak su uspjeli poprilično "skresati" inicijalni plan koji je predviđao da čak 500 milijardi eura budu nepovratna sredstva. Taj iznos morao se poprilično rušiti da bi dobio njihov blagoslov. To znači da će zemlje poput Italije i Španjolske ipak morati dugoročno poprilično brinuti o novim kreditima, a njihovo krizno stanje možda se samo prolongira negdje u budućnost. Koliko je to daleka budućnost ovisit će o tome kako će se taj fond trošiti.
Dogovor je fokusiran na financiranje tri ključna faktora. Kao prvo, ovaj novac će biti iskorišten za spašavanje poslovanja koja su pogođena pandemijom. Kao drugo, novac je tu i kako bi se dugoročno provele ekonomske reforme i uvele nove mjere za provođenje istih. I kao treće, fond ima za cilj pomoći u zaštiti oko eventualnih "budućih kriza".
Predsjednik EU vijeća, Charles Michel, poprilično euforično je dočekao rasplet ovih napetih pregovora koji su trajali danima. "Uspjeli smo! Europa je snažna. Europa je ujedinjena. Ovo je dobar dogovor, snažan dogovor, a što je najvažnije od svega to je i ispravan dogovor za Europu u ovom trenutku. Nadalje, ovo je po prvi put da članice Europske unije zajedno jačaju naše ekonomije u borbi protiv krize".
Da, Europa je snažnija nakon ovog dogovora, bez sumnje. Bez dogovora bila bi to kriza iz koje teško da bi projekt ujedinjene Europe uopće opstao. EU se suočava s velikom recesijom prouzročenom od strane pandemije, a zemlje poput Italije i Španjolske trebaju hitno ekonomsku asistenciju. Ovog mjeseca Europska komisija objavila je novu prognozu prema kojoj će se EU ekonomija tijekom ove 2020. smanjiti za 8,3% što je poprilično lošija prognoza od one prije dva mjeseca kada se prognoziralo smanjenje od 7,4%.
No, kako se EU mijenja nakon ovog dogovora? Poprilično. Ovo znači da će se EU po prvi puta znatno zadužiti na globalnim financijskim tržištima, a novac planira vratiti do 2058. godine. Što to znači u konkretnom smislu? Znamo onu pomalo ciničnu izreku da "par nije stvarno u braku dok nemaju zajednički kredit" - sada je EU taj brak, bigamiju od 27 članica, učinila "stvarnijim". To znači da će se morati puno ozbiljnije baviti kolektivnim raspoređivanjem tog novca, vraćenjem istog, a u tu svrhu morat će i ekonomske odluke donositi više kao kolektiv, manje kao klub individualaca.
Planovi o skupljanju novca za vraćenje kredita će se tek doraditi i revidirat će se još godinama, no već sada neke okvirne ideje stavljene su na stol. Jedan od prijedloga je uvođenje dodatnih troškova za tehnološke kompanije kao i novi porez na financijske transakcije. Iako je dogovor postignut tek jutros neki su već zabrinuti, među njima su i "zeleni". Naime, neki smatraju da će EU možda morati smanjiti svoje ambicije kada je riječ o rezanju emisije stakleničkih plinova. No, imajući u vidu kako gotovo trećina novca ukupnog dogovorenog novog EU budžeta odlazi na borbu protiv klimatskih promjena, zelena industrija nema previše razloga za paniku.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
