Situacija nakon stranačkih izbora u Grčkoj izgleda neizvjesna. Stranke koje su desetljećima bile vodeće, PASOK i Nova Demokracija, dobile su nedovoljno glasova da mogu ponovno zajedno formirati vlast. Drugi bitan čimbenik - koji se baš i ne spominje u medijima - je izuzetno slaba izlaznost, štoviše - najslabija izlaznost u povijesti grčkih izbora. 34.91% registriranih birača odbilo je svoj glas dati bilo kojoj od ponuđenih političkih opcija. U sjevernom gradu Florina čak 59.07% glasača nije se odazvalo izborima.
Izbori u Grčkoj - komparacija izlaznosti:
2012 - 65.10%
2009 - 70.92%
2007 - 74.14%%
2004 - 76.6%
2000 - 75.0%
1996 - 76.3%
1993 - 79.2%
1990 - 79.2%
Na izborima 80-ih i 70-ih godina izlaznost je bila redovno preko 80%, aktualni izbori svakako imaju najnižu izlaznost birača od početka mjerenja te statistike u Grčkoj.
Stanje nakon izbora ove nedjelje: (izvor, BBC)
PASOK (lijevi centar) i Nova Demokracija (desni centar) zajedno imaju tek 32,03% glasova, nedovoljno za stvaranje vlade. Podsjetimo, radi se o dvije stranke koje su zajedno vladale u prošlom mandatu i upravo su one širom otvorile vrata tzv. "Trojci" (MMF, Europska Centralna Banka, Europska Komisija) koja je Grčkoj nametnula rigorozne mjere štednje.
Alexis Tsipras (Syriza)Ljevičarski blok, Syriza, nominalno se protive svakom obliku mjera štednje - iz tog razloga su i osvojili toliki broj glasova 16.78% - što je porast za čak 12.18% u komparaciji s izborima 2009 (tada su osvojili 4.60%).
Jasno je da Syriza drži ključ potencijalnog formiranja nove vlasti, no bez PASOK-a i Nove Demokracije to je nemoguće. Na gornjem grafikonu imamo i potpuno novu političku opciju - "Nezavisni Grci" koja se prvi put ove godine uključila u izbore pod sloganom "Ima nas puno, mi smo nezavisni, mi smo Grci". Radi se o populističkoj stranci koja također nominalno odbija svaki diktat MMF-a. Traže povrat nacionalnog suvereniteta, tvrde kako je Grčka postala "žrtva međunarodne zavjere", pozivaju na "masovni narodni ustanak", traže ratne reparacije od Njemačke - drugim riječima, očito se radi o stranci koju bi veliki europski mediji također voljeli što manje spominjati.
"Nezavisni Grci" imaju oko 6% manje glasova od Syriza-e, no u svojim proglasima su daleko radikalniji.
Komunistička Partija (KKE) nije uspjela kapitalizirati na općem nezadovoljstvu grčkih stanovnika, ostvarili su tek neznatan porast u usporedbi s prethodnim izborima, oko 1%. Glavni razlog tome je svakako i činjenica da se KKE odbija reformirati na bilo kakav način. Njihovi programi ostali su nepromijenjeni i radikalni.
S lijeva na desno: Antonis Samaras (Nova Demokracija), Evangelos Venizelos (PASOK), Panos Kammenos (Nezavisni Grci)
Neo-nacistička "Zlatna Zora" ostvarila je veliki izborni uspjeh. Dobili su čak 438,910 glasova u usporedbi s prethodnim izborima (2009) kada je za njih glasalo svega 19,636 glasača. Da li to znači da u Grčkoj imamo pola milijuna neo-nacista? Teško, očito je kako građani biraju radikalne opcije iz čiste frustracije zbog dugogodišnje agonije u zemlji. Zbog svojih ekstremno desničarskih stavova Zlatna Zora sigurno neće doći u obzir kao koalicijski partner nijednoj od spomenutih stranaka.
Na gornjem popisu još imamo stranku "Demokratska ljevica" koja je osnažena s nekoliko visokopozicioniranih prebjega parlamentaraca iz stranke PASOK. Radi se o "pro-europskoj" socijal-demokraciji čija će jedina uloga u ovoj situaciji biti "ispomoć" pri potencijalnom formiranju nove Vlade.
S lijeva na desno: Aleka Papariga (Komunistička Parija - KKE), Fotis Kouvelis (Demokratska Ljevica), Nikolaos Michaloliakos (Zlatna Zora)
U esenciji sada se sve svodi na slijedeće - što će odlučiti blok Syriza i njihov vođa Alexis Tsipras. BBC prenosi kako će se Tsipras danas sastati s predstavnicima PASOK-a i Nove Demokracije i pokušati koaliciju na osnovi "poništavanja EU/MMF mjera" koje osobno opisuje "barbarskim".
Ukoliko ne dođe do dogovora, Grčku već za nekoliko tjedana čekaju novi izbori. Kako je uopće moguće da dođe do dogovora? Iz ove perspektive ili bi oni koji su uveli EU/MMF mjere (PASOK i Nova Demokracija) morali potpuno odustati ili bi Syriza morala izdati birače.
Nekako preoptimistično zvuči da bi PASOK i ND jednostavno rekli "okrećemo međunarodnim financijskim elitama leđa" - nemojmo zaboraviti da se radi o strankama koje su u parlamentu uvele rigorozne mjere nad vlastitim stanovništvom dok su diljem Atene bjesnili neredi i gorjele zgrade.
Da su htjeli stati na stranu naroda, mogli su - imali su brojne prilike, no to se nikada nije dogodilo. Obje stranke su slijepo slijedile upute iz Bruxellesa i Washingtona, do zadnje točke. Jedina iznimka je možda bio bivši premijer George Papandreou, no svi pamtimo što se njemu dogodilo - čim je dao ideju da bi možda bilo najbolje da stanovnici o svojoj sudbini odluče putem nacionalnog referenduma, ekspresno je smjenjen, a na njegovo mjesto dolazi ne-demokratski izabran Lucas Papademos, koji je - prigodno - bivši potpredsjednik Europske Centralne Banke (dio tzv. "Trojke").
Ako se Syriza nagodi s ovim strankama, to znači da će sve ostati po starom. S druge strane, ukoliko Grčka ne uspije dugoročno formirati vlast tada joj prijeti (neki ističu da je to poželjno) nemogućnost preuzimanja novih kredita, potencijalni bankrot i u konačnici izlazak iz eurozone.
Europska Komisija i Njemačka već su se oglasile - poručeno je kako do toga ne smije doći i kako Grčka mora pod svaku cijenu ostati pri aktualnom rezanju budžeta.
"Države članice moraju biti konzistentne i implementirati mjere na koje su pristale", poručio je jučer predsjednik Europske Komisije, Jose Manuel Barroso.
Grčki mediji navode kako je Tsipras već osigurao potporu stranke "Demokratska ljevica", no ne i Komunističke Partije KKE. Pretpostavlja se kako će ovih dana razgovarati sa svim strankama osim za pripadnicima Zlatne Zore.
Koje koalicije i/ili ustupke će Syriza dati PASOK-u i ND-u, to je glavno pitanje na koje se sada čekaju odgovori. Imajući u vidu najnižu izlaznost u modernoj povijesti grčkih izbora, ukoliko se izbori ponove za par tjedana, izlaznost bi mogla biti još i niža. Ipak, teško je vidjeti kako bi ponovljeni izbori mogli išta konkretno riješiti - sve se svodi na dogovor Syriza-a i glavnih stranaka centra. Europa već bruji o strmom padu dionica i panici na tržištima zbog aktualne političke situacije u Grčkoj. Najgora opcija bi bila kada bi Tsipras sada isti detalj naveo kao nužnost koaliranja, nešto poput "morali smo stupiti u koaliciju sa PASOK-om i ND-om kako bi izvukli zemlju iz političkog vakuma". Svakako, to je ishod kakav priželjkuje cijela "Trojka", no treba pričekati i vidjeti hoće li se upravo to i dogoditi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
