Analiza napetosti u BiH: Što se to događa u susjedstvu?
Nešto se događa u susjednoj BiH, ali što? Tisuće ljudi su na ulicama Sarajeva, jučer i danas, a po svemu sudeći bit će i sutra. Ne, nisu to demonstracije izazvane sve većim ekonomskim pritiscima koji se osjećaju na razini cijele Europe. Situacija je kompleksnija i pokušat ćemo je danas raspetljati.
Dosta je tu detalja, no krenimo redom. Tko prosvjeduje? Primarno Bošnjaci. Protiv čega ili koga? Protiv Christiana Schmidta. Tko je on? Christian Schmidt je njemački političar i trenutačno Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Što je napravio? U medije su iscurili planovi o uvođenju promjena po pitanju izbornog zakona u BiH.
Prije nego se upustimo u izborni zakon BiH obavezno moramo podsjetiti na to što uopće predstavlja Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (skraćeno OHR od "Office of the High Representative"). To je organizacija koja je stvorena 1995. u sklopu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Za sve nas koji smo pratili rat u Bosni "iz dana u dan", kao danas u Ukrajini, ovo su možda sve dobro poznate informacije, no Daytonski sporazum je postignut prije 27 godina i za mlađe čitateljstvo, koje se možda tad još nije ni rodilo, valjalo bi ukratko ponoviti neke povijesne fakte.
Rat u Bosni i Hercegovini trajao je od 1992. do kraja 1995. godine. Bio je to krvav, tragičan i strašan rat u sklopu raspada SFRJ, zapravo jedan od ratova. Tužno, ali istinito, Jugoslavija, koja je desetljećima funkcionirala kao multietnička socijalistička federacija, raspala se u krvi u velikom naletu nacionalizma koji je počeo bujati već kasnih 80-ih godina.
Sva tri naroda BiH - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - ratovali su, u raznim fazama rata, svak protiv svakog. Rat je uključivao i sve one brutalne "popratne pojave" etničkih ratova - ratne zločine, etnička čišćenja, genocidne tendencije, silovanja, uništavanje cijelih sela samo zbog etničke pripadnosti...
Broj mrtvih? Tko je počeo? Tko je bio brutalniji? O svemu ovome uvijek ćete pronaći najmanje tri verzije priče - hrvatsku, srpsku i bošnjačku. Ona četvrta, koja bi bila "pogled izvana", dakle koliko je moguće neutralna, obično je jednostavno zbunjena, što samim sukobom, što time koju bi od ove tri verzije trebalo, zbog trenutačnih (geo)političkih interesa, više podržati.
Tek nekoliko je stvari sigurno točno, a to je da narodi BiH definitivno nisu prevladali svoje "pripadnosti", od etničkih, nacionalnih do religijskih. Pred početak rata u BiH je bilo 44% Bošnjaka, 32.5% Srba i 17% Hrvata. Dotični su se većinom izjašnjavali (kako onda, tako i danas) kao muslimani, pravoslavci i katolici. Prema pogledu "izvana" već same te podjele bile su i više nego dovoljne za veliki pokolj - i bio je.
Kako smo i rekli, brojke i tvrdnje će uvijek varirati, no može se reći da je gotovo sigurno ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom nešto više od tri godine ratovanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
