Zemlje diljem svijeta na dnevnoj bazi objavljuju koliko su u zadnjih 24 sata imale novih slučajeva zaraze koronavirusom te broj preminulih od posljedica oboljenja tim virusom. No, koliko su te brojke zapravo točne? Mnogi smatraju da nisu, a tu kreće podjela na one koji drže da je broj preminulih od posljedica koronavirusa znatno manji (tzv. "preminuli s koronavirusom, a ne od koronavirusa") i one koji smatraju da je stvarna brojka znatno veća.
Danas pak, više od godinu dana nakon početka pandemije, imamo statističke podatke koji bi nam mogli dati znatno precizniju sliku. To se posebno odnosi na one zemlje koje su do sada objavile podatke o ukupnom broju mrtvih (od svih uzroka) tijekom 2020. godine. Naime, ta brojka može se zatim komparirati s prethodnim godinama, uzimajući prosjek, te zatim dobivamo koliko je više smrti bilo 2020. u odnosu na prethodne godine.
Primjerice, ako je u nekoj državi prosječno godišnje umiralo 100,000 ljudi, a za 2020. godinu imamo podatak da je preminulo 150,000 to znači da imamo 50,000 "prekomjernih smrti". Može li se zaključiti da je tih 50,000 umrlo od koronavirusa? Takav zaključak ima smisla iako pritom treba imati na umu kako i sama izvanredna situacija doprinosi većoj smrtnosti (primjerice, ako su bolnice preopterećene neki ljudi, koji sami nisu oboljeli od COVID-19, neće moći dobiti adekvatan tretman). S druge strane valja uračunati i činjenicu da je pandemija znatno smanjila količinu prometa, a samim time i broj mrtvih u prometu (u svijetu svake godine više od 1,3 milijuna ljudi pogine u prometu, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđeno).
Jasno, bila bi potrebna vrlo temeljita analiza kako bismo dobili baš "točne" brojke, ali ovo je već podatak s kojim se može raspolagati. Ako je neka zemlja godinama imala (prosječno) oko 100,000 mrtvih u godini dana, a sad odjednom ima 150,000 najočitiji krivac je svakako koronavirus.
Ali zašto uopće raditi ovakve dodatne statističke analize? Zar se ne može vjerovati državnim dnevnim izvještajima po pitanju broja preminulih od posljedica COVID-19? Recimo to ovako - imajući u vidu kako je nekim zemljama u interesu brojke prikazati većima, a nekim manjima, bilo bi teško slijepo vjerovati u tu statistiku. Nadalje, čak da zemlje i žele biti maksimalno precizne ne mogu jer na popis umrlih od posljedica koronavirusa mogu staviti samo one osobe za koje znaju da su bile bolesne. Drugim riječima, tu su i svi oni ljudi koji umiru, a nisu bili hospitalizirani (a možda ni testirani na COVID-19). Za pretpostaviti je da kod starijih ljudi ima podosta ovakvih slučajeva.
Zašto bi nekoj zemlji bilo možda u interesu brojke prikazati većima no što stvarno jesu? Najčešće radi novca. Primjerice, ako se EU fond za spašavanje bude dijelio po principu koliko je koja zemlja pogođena virusom, a ako pri...
Danas pak, više od godinu dana nakon početka pandemije, imamo statističke podatke koji bi nam mogli dati znatno precizniju sliku. To se posebno odnosi na one zemlje koje su do sada objavile podatke o ukupnom broju mrtvih (od svih uzroka) tijekom 2020. godine. Naime, ta brojka može se zatim komparirati s prethodnim godinama, uzimajući prosjek, te zatim dobivamo koliko je više smrti bilo 2020. u odnosu na prethodne godine.
Primjerice, ako je u nekoj državi prosječno godišnje umiralo 100,000 ljudi, a za 2020. godinu imamo podatak da je preminulo 150,000 to znači da imamo 50,000 "prekomjernih smrti". Može li se zaključiti da je tih 50,000 umrlo od koronavirusa? Takav zaključak ima smisla iako pritom treba imati na umu kako i sama izvanredna situacija doprinosi većoj smrtnosti (primjerice, ako su bolnice preopterećene neki ljudi, koji sami nisu oboljeli od COVID-19, neće moći dobiti adekvatan tretman). S druge strane valja uračunati i činjenicu da je pandemija znatno smanjila količinu prometa, a samim time i broj mrtvih u prometu (u svijetu svake godine više od 1,3 milijuna ljudi pogine u prometu, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđeno).
Jasno, bila bi potrebna vrlo temeljita analiza kako bismo dobili baš "točne" brojke, ali ovo je već podatak s kojim se može raspolagati. Ako je neka zemlja godinama imala (prosječno) oko 100,000 mrtvih u godini dana, a sad odjednom ima 150,000 najočitiji krivac je svakako koronavirus.
Ali zašto uopće raditi ovakve dodatne statističke analize? Zar se ne može vjerovati državnim dnevnim izvještajima po pitanju broja preminulih od posljedica COVID-19? Recimo to ovako - imajući u vidu kako je nekim zemljama u interesu brojke prikazati većima, a nekim manjima, bilo bi teško slijepo vjerovati u tu statistiku. Nadalje, čak da zemlje i žele biti maksimalno precizne ne mogu jer na popis umrlih od posljedica koronavirusa mogu staviti samo one osobe za koje znaju da su bile bolesne. Drugim riječima, tu su i svi oni ljudi koji umiru, a nisu bili hospitalizirani (a možda ni testirani na COVID-19). Za pretpostaviti je da kod starijih ljudi ima podosta ovakvih slučajeva.
Zašto bi nekoj zemlji bilo možda u interesu brojke prikazati većima no što stvarno jesu? Najčešće radi novca. Primjerice, ako se EU fond za spašavanje bude dijelio po principu koliko je koja zemlja pogođena virusom, a ako pri...
