X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:18:30
Akcija traje do 12:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Koliko se i zašto skriva stvarni broj mrtvih od posljedica koronavirusa? Novi podaci sugeriraju kako Rusija možda prednjači u tome

PIŠE:
Objavljeno:
Zemlje diljem svijeta na dnevnoj bazi objavljuju koliko su u zadnjih 24 sata imale novih slučajeva zaraze koronavirusom te broj preminulih od posljedica oboljenja tim virusom. No, koliko su te brojke zapravo točne? Mnogi smatraju da nisu, a tu kreće podjela na one koji drže da je broj preminulih od posljedica koronavirusa znatno manji (tzv. "preminuli s koronavirusom, a ne od koronavirusa") i one koji smatraju da je stvarna brojka znatno veća.

Danas pak, više od godinu dana nakon početka pandemije, imamo statističke podatke koji bi nam mogli dati znatno precizniju sliku. To se posebno odnosi na one zemlje koje su do sada objavile podatke o ukupnom broju mrtvih (od svih uzroka) tijekom 2020. godine. Naime, ta brojka može se zatim komparirati s prethodnim godinama, uzimajući prosjek, te zatim dobivamo koliko je više smrti bilo 2020. u odnosu na prethodne godine.

Primjerice, ako je u nekoj državi prosječno godišnje umiralo 100,000 ljudi, a za 2020. godinu imamo podatak da je preminulo 150,000 to znači da imamo 50,000 "prekomjernih smrti". Može li se zaključiti da je tih 50,000 umrlo od koronavirusa? Takav zaključak ima smisla iako pritom treba imati na umu kako i sama izvanredna situacija doprinosi većoj smrtnosti (primjerice, ako su bolnice preopterećene neki ljudi, koji sami nisu oboljeli od COVID-19, neće moći dobiti adekvatan tretman). S druge strane valja uračunati i činjenicu da je pandemija znatno smanjila količinu prometa, a samim time i broj mrtvih u prometu (u svijetu svake godine više od 1,3 milijuna ljudi pogine u prometu, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđeno).

Jasno, bila bi potrebna vrlo temeljita analiza kako bismo dobili baš "točne" brojke, ali ovo je već podatak s kojim se može raspolagati. Ako je neka zemlja godinama imala (prosječno) oko 100,000 mrtvih u godini dana, a sad odjednom ima 150,000 najočitiji krivac je svakako koronavirus.

Ali zašto uopće raditi ovakve dodatne statističke analize? Zar se ne može vjerovati državnim dnevnim izvještajima po pitanju broja preminulih od posljedica COVID-19? Recimo to ovako - imajući u vidu kako je nekim zemljama u interesu brojke prikazati većima, a nekim manjima, bilo bi teško slijepo vjerovati u tu statistiku. Nadalje, čak da zemlje i žele biti maksimalno precizne ne mogu jer na popis umrlih od posljedica koronavirusa mogu staviti samo one osobe za koje znaju da su bile bolesne. Drugim riječima, tu su i svi oni ljudi koji umiru, a nisu bili hospitalizirani (a možda ni testirani na COVID-19). Za pretpostaviti je da kod starijih ljudi ima podosta ovakvih slučajeva.

Zašto bi nekoj zemlji bilo možda u interesu brojke prikazati većima no što stvarno jesu? Najčešće radi novca. Primjerice, ako se EU fond za spašavanje bude dijelio po principu koliko je koja zemlja pogođena virusom, a ako pri...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.