Zemlje diljem svijeta na dnevnoj bazi objavljuju koliko su u zadnjih 24 sata imale novih slučajeva zaraze koronavirusom te broj preminulih od posljedica oboljenja tim virusom. No, koliko su te brojke zapravo točne? Mnogi smatraju da nisu, a tu kreće podjela na one koji drže da je broj preminulih od posljedica koronavirusa znatno manji (tzv. "preminuli s koronavirusom, a ne od koronavirusa") i one koji smatraju da je stvarna brojka znatno veća.
Danas pak, više od godinu dana nakon početka pandemije, imamo statističke podatke koji bi nam mogli dati znatno precizniju sliku. To se posebno odnosi na one zemlje koje su do sada objavile podatke o ukupnom broju mrtvih (od svih uzroka) tijekom 2020. godine. Naime, ta brojka može se zatim komparirati s prethodnim godinama, uzimajući prosjek, te zatim dobivamo koliko je više smrti bilo 2020. u odnosu na prethodne godine.
Primjerice, ako je u nekoj državi prosječno godišnje umiralo 100,000 ljudi, a za 2020. godinu imamo podatak da je preminulo 150,000 to znači da imamo 50,000 "prekomjernih smrti". Može li se zaključiti da je tih 50,000 umrlo od koronavirusa? Takav zaključa...
Danas pak, više od godinu dana nakon početka pandemije, imamo statističke podatke koji bi nam mogli dati znatno precizniju sliku. To se posebno odnosi na one zemlje koje su do sada objavile podatke o ukupnom broju mrtvih (od svih uzroka) tijekom 2020. godine. Naime, ta brojka može se zatim komparirati s prethodnim godinama, uzimajući prosjek, te zatim dobivamo koliko je više smrti bilo 2020. u odnosu na prethodne godine.
Primjerice, ako je u nekoj državi prosječno godišnje umiralo 100,000 ljudi, a za 2020. godinu imamo podatak da je preminulo 150,000 to znači da imamo 50,000 "prekomjernih smrti". Može li se zaključiti da je tih 50,000 umrlo od koronavirusa? Takav zaključa...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se