Iranski dužnosnici su najavili da će 11. travnja započeti registracija za predsjedničke izbore koji se održavaju 19. svibnja i koji će značajno odrediti budućnost ne samo Irana već i cijelog Bliskog istoka. Za razliku od većine drugih zemalja Bliskog istoka, koje su omiljene Zapadu, u Iranu nije poznato tko će pobijediti na idućim izborima, iako se kandidatura odvija po posebnim pravilima. Nakon što se obavi registracija kandidata, Vijeće čuvara, koje ima obvezu nadgledavanja da li se zakoni donose u skladu s Ustavom i islamskim pravom te da li kandidati za parlament i predsjednika imaju valjane odlike, počet će proučavati političko zaleđe kandidata te objaviti da li im je dozvoljena kandidatura.
Na strani umjerenih i reformističkih snaga sasvim je sigurno da će se ponovno kandidirati sadašnji predsjednik Hasan Rohani. Problemi su nastali u konzervativnoj frakciji, jer se nije našao jedinstven kandidat koji bi ponio mnogobrojne konzervativne glasove. Među njima se nalaze Said Džalili, bivši iranski pregovarač za nuklearna pitanja; Mohsen Rezai, bivši zapovjednik Islamske Revolucionarne garde; Mohamad Bager Galibaf, gradonačelnik Teherana; Rostam Gasemi, bivši ministar nafte u vladi Mahmuda Ahmadinežada; te Ezatolah Zargami, bivši čelnik iranske državne televizije. U međuvremenu je Galibaf odustao od kandidature, a ostali kandidati čine konzervativcima velike poteškoće s obzirom da rasipaju vrijedne glasove.
No, među konzervativnim redovima pojavio se snažan protukandidat Rohaniju. To je čelnik iranske najbogatije i najutjecajnije karitativne organizacije Astan-e Kuds Ebrahim Raisi. Na to mjesto ga je postavio Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei prije godinu dana. Prethodno je iranska javnost malo znala o Raisiju, iako je on imao mnoge javne pozicije. Dugo vremena je radio u sudstvu, praktično od početka Islamske republike. Ujedno je od 2014. do 2016. bio glavni državni odvjetnik. Čini se da je kao čelnik Astan-e Kuds Raisi dobio klerikalno napredovanje, jer ga se sve više u medijima oslovljava kao ajatolaha, iako je poznato da posjeduje niži klerikalni rang hodžatoleslama.
Raisi je naslijedio ajatolaha Abasa Vaeza Tabasija, koji je umro u ožujku 2016. Tabasi je bio osobni predstavnik Imama Homeinija u provinciji Horasan i čuvar hrama Imama Reze, te je godinama gradio bogatstvo karitativne fondacije. I dok Iran ima brojne druge fondacije, niti jedna nema tako važan politički, vjerski, financijski i geografski status kao Astan-e Kuds Razavi, kako zbog vezanosti uz Imama Rezu tako i zbog velike gospodarske aktivnosti i političke moći. Tabasi je bio na čelu te institucije 37 godina. Niti jedna druga institucija u Iranu nije toliko vezana uz pojedinca na toliko dugo vremena. I dok je jasno da je bio blizak Hameneiju, politički je Tabasi naginjao pragmatičnoj struji pokojnog ajatolaha Alija Akbara Hašemi-Rafsandžanija te se opirao politikama ultrakonzervativnih snaga. Tako se spominje i snažna odbojnost Tabasija prema predsjedniku Ahmadinežadu. Raisi je naslijedio ovo veliko ime, ali se čini da je on samo odskočna daska za predsjedničke izbore.
Astan-e Kuds je organizacija čvrsto vezana za hram osmog šijitskog imama Reze u drugom najvećem iranskom gradu Mašhadu. Radi se o najsvetijem mjestu šijita u Iranu, ujedno jedinom počivalištu jednog od šijitskih imama u toj zemlji. U Komu, intelektualnom središtu šijizma, nalazi se grob sestre imama Reze, te su dva grada povezana hodočasničkom titulom. Astan-e Kuds pruža financijsku pomoć siromašnima, ali ujedno ulaže u nekretnine te upravlja zemljištem i nekretninama oko samog hrama. Nije jasno iskazano koliko je vrijedno bogatstvo organizacije, ali procjena iz 2004. govori o 15 milijardi dolara. S obzirom da je gospodarstvo uvijek važna tema u iranskim izborima, imidž Raisija kao čelnika humanitarne organizacije se osobito ističe. Gospodarski razvoj je postao glavnom temom nove iranske godine, a kako je nuklearno pitanje i odnos prema drugim državama više-manje sređena stvar, konzervativci se obrušavaju na Rohanija u ekonomskim pitanjima. Tu je Rohani svakako najranjiviji. Raisi koristi to kao karitativna osoba koja ima niz važnih javnih nastupa u kojima govori o potrebama siromašnih, osobito u istočnim iranskim provincijama.
I sam Hamenei je u svom govoru povodom iranske Nove godine kritizirao Hasana Rohanija i njegovu vladu za gospodarske neuspjehe. U tom najvažnijem obraćanju naciji, iranski Vrhovni vođa je spomenuo ne samo što se događalo tijekom protekle godine već i koja su očekivanja od nove godine. Hamenei je novu 1396. iransku godinu nazvao Godinom ekonomije otpora: proizvodnja i zapošljavanje. Polovica Hameneijevog govora odnosio se upravo na zabrinutost za gospodarsko stanje. Iako je pohvalio gospodarski rast i smanjivanje inflacije, Hamenei je ujedno naglasio kako i dalje postoje mnogi problemi kao što je povećanje nezaposlenosti i smanjena ulaganja, te opadanje izvoza. Govor je Hamenei održao upravo u hramu Imama Reze. Sam predsjednik Rohani je svoju novogodišnju poslanicu izaslao iz predsjedničke palače Sa'atabad u Teheranu, prikazujući najveći prodor ekonomije u posljednjih 25 godina. No i Raisi je održao govor u kojem je prikazao kako je Astan-e Kuds Razavi djelovao protekle godine na iskorjenjivanju siromaštva i zapošljavanju 2500 osoba. Svakako je Hameneijeva kritika od velike važnosti za sve birače u zemlji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
