Prije nekoliko dana, 23. svibnja, u glavnom gradu afričke države Burundi ubijen je opozicijski političar Zedi Feruzi. Još uvijek se ne zna tko ga je ubio, no ubojstvo se desilo svega tjedan dana nakon pokušaja državnog udara. Bio je to klasičan pokušaj puča - predsjednik Pierre Nkurunziza nalazio se izvan zemlje, a jedna frakcija vojske odlučila je svrgnuti ga. No, druga frakcija bila je snažnija. Pokušaj puča ugušen je u krvi, predsjednik se vratio u zemlju, no teško da će se tako lako vratiti i mir.
Naime, pokušaj puča izveden je nakon više tjedana masovnih anti-vladinih prosvjeda protiv predsjednika. Uskoro su na redu predsjednički izbori, a Nkurunziza se želi ponovno kandidirati, mada su mu dva mandata već istekla. Opozicija je stoga pokrenula masovne prosvjede jer očito smatraju da ga na dan izbora nemaju s kime zaustaviti.
VIDEO: anti-vladini prosvjedi u glavnom gradu Burundija
Hoće li kriza u Burundiju rezultirati građanskim ratom? Moguće je. To bi bio vrlo loš scenarij za cijelu ovu regiju jer rat u Burundiju korak je do regionalnog rata.
Ubojstvo Feruzija eskaliralo je tenzije i došlo je odmah do raspada pregovora (potaknutih od strane UN-a) koji su vodili između vlasti i opozicije. Svakodnevni prosvjedi protiv predsjednika nastavljaju se u glavnom gradu Bujumbura.
Burundi na karti AfrikeVlasti su prosvjede sada zabranili, no oni se i dalje održavaju. Situacija neće moći još dugo trajati ovako - ili će doći do rješenja ili do znatne eskalacije. Naime, stanje u glavnom gradu je neodrživo, grad je ekonomski potpuno stao, a tu su i sporadični krvavi sukobi s policijom. Do sada je policija ubila najmanje 30 osoba.
Vlasti su dale zatvoriti pet lokalnih radio stanica jer su se navodno, kao i brojni prosvjednici, protivili trećem mandatu predsjednika Nkurunzize.
Predsjednik Burundija, Pierre NkurunzizaDa stvar bude gora u zemlji je do nedavno trajao 12-godišnji građanski rat, do 2005. U građanskom ratu između dvije najveće etničke skupine, Hutu i Tutsi, ubijeno je preko 300,000 ljudi. Kada bi ponovno buknuo rat u Burundiju vrlo je vjerojatno da bi se sukobi proširili i na susjednu Ruandu, gdje se na temelju ovog etničkog sukoba 90-ih godina desio strašan genocid, kao i na istočne regije Demokratske Republike Kongo.
85% stanovništva Burundija su Hutu, dok Tutsiji predstavljaju 15%. Zemlja ukupno ima oko 10 milijuna stanovnika.
Uz DR Kongo i Ruandu, Burundi također graniči i s Tanzanijom, no u Tanzaniji nema ni Hutua ni Tutsija pa se tamo ne očekuju nemiri zbog situacije u Burundiju.
U glavnom gradu Burundija, Bujumbura, živi oko pola milijuna ljudi.
Burundi je nekoć bio afrička kraljevina, stoljećima. No, početkom 20-og stoljeća Burundi postaje njemačka kolonija. Nakon Prvog svjetskog rata, i poraza Njemačke, Burundi dolazi pod kontrolu Belgije koja je zemlju spojila sa svojom drugom kolonijom, Ruandom, te su tada spojili dvije kolonije u zemlju koju su nazvali Ruanda-Urundi.
Ruanda i Burundi kao ujedinjena belgijska kolonija Ruanda-Urundi postojala je od 1922. do 1962.Belgijski kolonizatori znatno su pojačali društvene razlike između Tutsija i Hutua te su tim okretanjem jednih protiv drugih zapravo nastojali sebi olakšati posao kontrole i eksploatacije zemlje.
1. srpnja 1962. Burundi postaje neovisna država, ali etničke tenzije, ostavština zločinačkog kolonijalizma, su i dalje bile visoke. Pokušala se formirati vlada u kojoj bi bio podjednak broj Hutua i Tutsija, no stvari će izmaknuti kontroli već 1965. nakon atentata na Hutu premijera Pierrea Ngendandumwea. To će pak rezultirati nizom Hutu ustanaka diljem zemlje, ali i sve većom represijom od strane vlasti.
Tenzije rastu, a do velike eskalacije doći će 1972. Tada vlast gotovo u potpunosti drže Tutsiji. Naoružani odredi mladeži vladajuće stranke, Unija za Nacionalni Progres, kreću u progon Hutu stanovnika, samo zbog činjenice da su Hutu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.