Turska vojna operacija u sirijskom Afrinu započela je prije tjedan dana - tada su iz Ankare poručili kako planiraju ući "samo" do 30 kilometara dubine, navodno kako bi ojačali vlastitu pograničnu sigurnost od "terorista", kako nazivaju sirijske kurdske borce.
Svega dan nakon početka operacije iz Ankare su počele stizati drugačije informacije, o tome kako sada planiraju i zauzeti sam Afrin te od tamo protjerati Kurde kako bi na njihovo mjesto doveli FSA i lojalno stanovništvo.
Svakog idućeg dana Erdoganove ambicije su pak bivale sve veće i već - iako informacije s terena govore kako turska vojska ima velikih problema čak i oko držanja kontrole nad naseljima u blizini Afrina - početkom tjedna Erdogan poručuje kako će turska vojska krenuti i na grad Azaz koji se nalazi kojih 20 kilometara istočno od Afrina (i još je bliže turskoj granici).
Dakle, to je bila već druga ekstenzija vojne kampanje "Maslinova grana", a tjedan je tek počeo - u srijedu Erdogan ide još korak dalje i poručuje kako neće stati ni u Afrinu ni u Azazu već kako će turska vojska nakon tih ciljeva krenuti i na Manbij. Tamo, kako smo već i istaknuli u više navrata, nalazi se američka vojska, no Erdogana to ne zabrinjava te samouvjereno poručuje kako će "uništiti igru podlih sila" na sjeveru Sirije, misleći očito na SAD.
Iz Washingtona na ovakve prijetnje odgovorili su samo opreznim izjavama u stilu "pozivamo tursku vojsku na suzdržanost".
Sve u svemu, stavljanje Manbija u plan turske vojne invazije već je treća de-facto ekstenzija operacije koje je počela prije svega tjedan dana.
Hoće li se Erdogan zadovoljiti time, je li mu ideja okupiranja sjeverne Sirije od Afrina do Manbija, uključujući oba grada, dovoljna? Očito nije - naime, u svom zadnjem govoru turski predsjednik Erdogan poručio je, prenosi novinska agencija Reuters, kako bi se kampanja mogla nastaviti "sve do granice s Irakom".
"Operacija Maslinova grana nastavit će se sve dok se ne postigne cilj. Oslobodit ćemo Manbij od terorista, kao što smo i obećali, a naše bitke će se nastaviti sve dok ne istrijebimo sve teroriste, sve do granice s Irakom", poručio je turski predsjednik.
Dakle, četiri ekstenzije inicijalnog plana u tjedan dana - to samo po sebi nameće pitanje: gdje će Erdogan sutra na karti definirati krajnju točku? Zašto stati na granici s Irakom? Ionako je sjeverni Irak pun kurdskih "terorista".
Dakako, mora se diferencirati između rečenog i pokrenutog. Erdogan je poznat po svojoj agresivnoj retorici, no ne i po nužnom ispunjenju svojih prijetnji, barem ne u međunarodnim odnosima (na unutarnjem planu njegove prijetnje se itekako ispunjavaju, a tome svjedoče tisuće žrtava njegovog progona).
Moglo bi se čak reći kako je ova agresivna retorika neka vrsta čudne, ali možda i učinkovite, turske "diplomacije". Naime, Erdogan često prijetnjama nastoji svoje Zapadne saveznike natjerati da mu daju podršku. U ovom slučaju prijeti SAD-u, ali ne nužno zato što mu smeta američka vojna prisutnost preko puta granice (oboje su u NATO-u), već mu smeta što SAD ima drugačije ciljeve i interese. Erdogan stoga sada želi prijetnjama natjerati SAD da se prilagode njihovim interesima.
Uspijeva li u tome? Stanje na terenu je konfuzno i teško je reći što se zaista događa, no ako promatramo situaciju u kontekstu formalnih izjava, SAD je već počeo popuštati pod prijetnjama - poručili su kako će prekinuti potporu za sirijske Kurde, pokazali su kako nisu voljni braniti svoje dojučerašnje saveznike u Afrinu, a uskoro možda budu spremni i za dodatne ustupke.
Štoviše, iz Ankare poručuju danas kako im je SAD ponudio novi plan - formiranje 30 kilometara "sigurne zone" uz sirijsku granicu (inicijalni doseg operacije "Maslinova grana"?). Za sada nema službene potvrde o ovome iz SAD-a, no ako su informacije točne, Erdogan je u vodstvu, popriličnom, a Amerikanci su u isto tolikoj panici strahujući da bi mogli biti izbačeni iz Sirije.
Zato se sada nudi (ako se nudi) nagodba Turskoj. No, Turska je u zaletu i u ofenzivi - njihov ministar vanjskih poslova, Mevlut Cavusoglu, poručio je kako bi se plan o 30 kilometara tampon zone i mogao prihvatiti, ali kako će prvo biti nužno "povratiti povjerenje između Ankare i Washingtona".
"Ako vodimo bitku protiv terorista zajedno sa SAD-om, onda ćemo je voditi ili zajedno ili ćemo se mi sami pobrinuti za sebe", rekao je Cavusoglu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
