Baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva, grozničavo se pripremaju za ruski sveobuhvatni napad na njihove malene države. Samoprozvani posljednji bastioni obrane Europe od ruskog nasrtaja postaju sve više militarizirane. Litva je prva zemlja članica NATO-a koja je vratila obvezatan vojni rok, a u svim trima državama naglašava se domoljublje u vidu dobrovoljnih vojnih obuka za mladiće i djevojke. Gotovo su svi stanovnici protestantske Estonije i Latvije te katoličke Litve suglasni da će doći do napada njihovog velikog pravoslavnog susjeda.
Zabrinutost stiže i zbog ruske enklave Kalinjingrada, otkuda bi se mogle ispaliti balističke rakete srednjeg dometa. Nitko, međutim, ne postavlja pitanje zašto bi Rusija uopće napala baltičke republike!
Kad je završio Hladni rat, mnogi ljudi su dočekali tu vijest s euforijom. Ne samo da je povijest završila, kako je to slavno istaknuo Francis Fukuyama, već je i mir stigao na zemlju, a nuklearni sukob je izbjegnut. Europa je postala slobodnom i nepodijeljenom, a religiozni ljudi su čak pomislili da se približava kraj svijeta.
Kao i u svakoj euforiji, i ova je imala pretjeranu sklonost utopiji. Svijet je možda prestao biti bipolaran, ali je nakon konsolidacije "poraženih" postao multipolaran. Ujedno su nacionalne države prestale biti glavni izvor nestabilnosti - to su postali nedržavni akteri poput terorističkih skupina.
NATO je u početku bio zadovoljan, a nakon ruske intervencije u Gruziji i Ukrajini ponovno je otkriveno da je moguće steći starog takmaca u Moskvi. Vlada predsjednika Obame najavljuje program u vrijednosti više milijardi dolara kako bi se povećala američka vojna prisutnost u istočnoj Europi. Američki think tank RAND predviđa da bi ruske snage mogle pregaziti baltičke države u samo tri dana. Ukoliko Moskva odluči započeti invaziju na Estoniju, Latviju i Litvu, SAD i NATO ne bi imali drugih opcija osim da odgovore. Do ovog je zaključka RAND došao nakon niza vojnih vježbi održanih između sredine 2014. i početka 2015. Prema tom zaključku, NATO ne može uspješno braniti teritorij svojih najisturenijih članica. Prema mišljenju najviših vojnih i civilnih stručnjaka, ruskim snagama bi trebalo samo 60 sati da stignu do estonskih i latvijskih glavnih gradova Tallinna i Rige. Tako nagli poraz ne bi ostavio NATO-u puno opcija. Bruxelles bi bio primoran na krvavi protuodgovor, s rizikom eskalacije sukoba, a sve da oslobodi Baltik.
Baltičke zemlje Svakako, ovakvo pesimistično gledanje mora obeshrabriti sve članice NATO-a. On jest političko-obrambeni savez, u kojem je i Hrvatska, i pred bilo kojim scenarijem ne treba zatvarati oči. Priroda je vojske da uzme u obzir svaki scenarij i tu nema ničega spornog. Sporno je kad se na temelju takvih scenarija odvija politika. RAND je razvio nekoliko preporuka čija bi implementacija otežala moskovsku invaziju. Ovaj institut predviđa da se sedam brigada, među kojima i tri teško naoružane brigade, s potporom zračnih i kopnenih snaga, pripremi kao dovoljna obrana protiv ruskog osvajanja. Ove brigade ne bi bile dostatne za održivu obranu regije i osiguravanje teritorijalnog integriteta, ali bi temeljito promijenile stratešku sliku kakvu Moskva vidi i želi. Umjesto snažnog i iznenadnog udara, Rusija bi se suočila s dugotrajnim i ozbiljnim ratom u kojoj bi se Kremlj morao suočiti s daleko bogatijom i moćnijom koalicijom. To je rat u kojem bi Moskva izgubila, stoji u izvješću RAND-a.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
