Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Arapske vojske i njihovo uključenje u politiku i budućnost

PIŠE:
Objavljeno:

Svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata vidio je nekoliko demokratizacijskih procesa. Prvi je uslijedio u južnoeuropskim državama koje su održale diktatorsku strukturu do više ili manje nenasilnog prijenosa vlasti (Španjolska, Grčka, Portugal). Drugi val zahvatio je vojne diktature Južne Amerike, a treći val se dogodio u zemljama bivšeg Varšavskog pakta. Događaji i pojmovi u tim europskim iskustvima preneseni su i na Bliski istok. Tako se niz prosvjeda protiv vlasti nazvao 'Arapskim proljećem', prema iproljećimai koja su započela u Pragu za vrijeme komunističke vlasti.

Brzina kojom su se zaredali događaji od Tunisa do Sirije bila je doista iznenađujuća. Poznata lica arapskih vlastodržaca odjednom su nestala s pozornice, ali možda najzanimljivije je bilo ponašanje oružanih snaga u tim državama. Sve do 2011. vojska se smatrala glavnim podupirateljem režima, te se očekivalo da će vojska izaći na ulice i spriječiti prosvjede. Desetljeća vojne diktature, vojni udari i ratovi od vojske su stvoriti silu održavanja statusa quo, a ne silu promjene. Međutim, to se nije dogodilo. U Tunisu je vojno vodstvo igralo ključnu ulogu u promjeni sustava. Egipatske su se snage uključile dva puta: prvo su omogućile, a potom zaustavile demokratski proces. Libijska se vojska jednostavno raspala. U Jemenu se vojska podijelila na dvije strane. Jedino je u Siriji vojska ostala odana vlastima, kao i u Bahreinu, iako ustanak u Bahreinu nije zapravo dio Arapskog proljeća.

Iako ustanci nisu bili usmjereni protiv vojnih snaga u politici, ipak su imali protuvojnu sastavnicu, te su naglasili činjenicu da je vojska imala i da dalje ima političku ulogu koja nadilazi vojnu ulogu. Ironično, upravo su prosvjedi ponovno uveli vojsku u srž donošenja odluka. Prije 1970.-ih, vojska na Bliskom istoku je promatrana kao poluga napretka i promjena. Modernizacijska teorija zapadnih analista vidjela je u njima heroje izgradnje nacija i pozdravljala vojne udare koji su uklonili vlasti Libije, Sirije, Jemena, Iraka i Egipta nakon oslobađanja od kolonijalne uprave. Skoro je svaka arapska zemlja imala iskustvo vojnog miješanja u vlast. Većina je smatrala da je njihova uloga dobra jer je vojska ujedinjavala pluralistička društva, reformirala je autokratske sustave i općenito uvodila inovacije u društva koja su bila smatrana nedovoljno izgrađenima, bez kohezije nacionalnog identiteta i nesposobna za reforme.

Tadašnja politološka analiza smatrala je vojne snage izazovom oligariji, promicateljem društvenih i gospodarskih reformi, čimbenikom nacionalne integracije. Vrijednosti učinkovitosti, iskrenosti i nacionalne lojalnosti uzdizali su vojsku od korupcije elite. Takvo se mišljenje promijenilo, ali uloga vojske koja nadilazi obranu i sigurnost i dalje je prisutna na Bliskom istoku. Uključenje vojske u egipatski politički proces jasno potvrđuje tu tvrdnju, koja je uostalom i pozdravljena od polovice egipatskog stanovništva. U vrijeme oštrih napetosti između islamističkih i sekularnih snaga, vojska pokazuje da nacionalizam i modernizam nisu izumrli.

Povijesno iskustvo govori nam da to nije ništa čudno. Od 1940.-ih naovamo barem dva vojna udara ostvarena su u jednom desetljeću u arapskim državama. Između 1930. i 1980. god. 55 pokušaja vojnog udara, od kojih su polovica bili uspješni, dogodila su se u tim državama. Posebice su Irak i Sirija bogati tim iskustvom. U drugim zemljama, poput Egipta ili Alžira, vojne i ostale državne institucije duboko su isprepletene. Iako nije bilo čestih vojnih udara, u tim zemljama vojska i dalje zbog te isprepletenosti ima moćni utjecaj na politički proces. Vlasti u arapskom svijetu često su se mijenjale po načelu udar-protuudar.

Zbog prirode svog nastanka, relativne homogenosti, i praktično plemenske državne strukture, zemlje Perzijskog zaljeva nemaju iskustvo vojnog učešća u politici. Slično tome, monarhijske vlasti Maroka i Jordana uspjee su svoje vojske zadovoljiti nakon što su pokušani udari 1971. i 1957. Duh razmišljanja toga vremena može se sažeti u izjavu Gamala Abdela Nasera 1954.: 'Ako se vojska ne pokrene – tko će?'.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.