Amerikanac na Petrovoj stolici: Može li papa Lav XIV., s iskustvom na obje hemisfere, nastaviti Franjinu viziju? Kako će se postaviti prema crkvenim i globalnim izazovima? Augustinska tradicija je srednji put, ali to možda vodi u teške kompromise
Robert Francis Prevost, od danas je papa Lav XIV. Dakako, velika vijest je također da je on prvi Amerikanac na čelu Vatikana (čestitke od Trumpa već su stigle). Pogledajmo večeras tko je zapravo on, kako bi mogao voditi crkvu nakon upečatljivog vodstva pape Franje, ali i što novi papa potencijalno predstavlja u jednom širem i geopolitičkom smislu.
Rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, u saveznoj državi Illinois. Otac mu je bio Francuz, a majka Talijanka, što mu je već od ranog djetinjstva omogućilo povezivanje s više kultura i jezika. Kao mladić pokazivao je poseban interes za akademski rad i društvenu angažiranost, što ga je na koncu dovelo do diplomiranja iz matematike na Sveučilištu Villanova. Kada je osjetio poziv za svećeništvo, pridružio se Redu sv. Augustina, položio prve zavjete 1978. te bio zaređen 1982. Tijekom sljedećih desetljeća usavršavao je teološke i pastoralne vještine kroz opsežan rad u Peruu, gdje je poučavao u sjemeništima, bio župnik i djelovao u biskupijskim uredima. Godine 2015. imenovan je biskupom Chiclaya u Peruu, a zatim i kardinalom, čime se pozicionirao kao važna figura u Crkvi Latinske Amerike i šire. Dana 8. svibnja 2025. izabran je za novog Rimskog biskupa, prvog Sjevernoamerikanca na Petrovoj stolici, uzimajući ime Lav XIV.
Rane službe i liderske uloge
Prije nego što je došao u žarište svjetske pozornosti, životni put pape Lava XIV. obilježilo je snažno opredjeljenje za misijsko djelovanje. Sredinom 1980-ih preselio se u Peru, gdje je proveo dulje razdoblje u Trujillu i Chiclayu te iz prve ruke upoznao svakodnevne izazove mjesnih vjernika. Ondje je razvio, kažu, duboko razumijevanje socijalne pravednosti i upravljanja zajednicama, osobito posvećujući pozornost obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i potrebitima. Njegova augustinska pozadina, s naglaskom na zajedničkom životu i traganju za istinom, utjecala je na njegov pastoralni stil. Godine 2001. izabran je za generalnog priora Augustinaca te je u dva mandata vodio Red kroz razdoblje modernizacije i globalnog širenja. U Peru se vratio kako bi preuzeo upravljanje biskupijom u kojoj su se nejednakosti i nedostatak svećenika pokazali kao ozbiljni izazovi, zahtijevajući praktičan i suosjećajan pristup.
Red svetog Augustina (OSA – Ordo Sancti Augustini), poznatiji kao Augustinci, katolički je red osnovan u 13. stoljeću, inspiriran životom i učenjima svetog Augustina, znamenitog kršćanskog teologa i filozofa iz 4. stoljeća. Augustinci su poznati, kako smo već i spomenuli, po predanosti zajedničkom životu, učenju i propovijedanju, a naglašavaju važnost jedinstva, ljubavi prema bližnjem i zajedničkog traganja za istinom. Tijekom povijesti, red je dao značajne intelektualce poput Martina Luthera, koji je i sam bio Augustinac prije reformacije.
Danas su Augustinci aktivni u obrazovnim institucijama, župama, misijama i humanitarnim djelatnostima diljem svijeta, često s posebnim naglaskom na obrazovanje mladih i brigu za marginalizirane skupine. Njihova baština odražava snažnu kombinaciju intelektualnog rada i praktičnog djelovanja, a upravo iz te tradicije proizlazi i sam papa Lav XIV., Robert Francis Prevost, koji je dugogodišnji član ovog reda.
Augustinci se danas općenito ne smatraju izrazito konzervativnim ni izrazito liberalnim redom, već prije umjerenima, s naglaskom na uravnoteženost između tradicionalnog učenja Crkve i otvorenosti suvremenom svijetu. Iako red njeguje svoju dugu intelektualnu tradiciju i poštuje crkvene dogme, često pokazuju društvenu angažiranost i naglašavaju važnost socijalne pravde, obrazovanja te međureligijskog i međukulturalnog dijaloga.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
