Priča o Amazonu, jednoj od najpoznatijih, najuspješnijih, ali i najkontroverznijih kompanija, počinje 1995. godine kada Jeff Bezos osniva tvrtku s početnom vizijom prodaje knjiga preko Interneta. Nakon zaposlenja na Wall Streetu Jeff Bezos se odlučio otisnuti na zapadnu obalu kako bi pokrenuo online trgovinu. Za osnivanje Amazona od roditelja je posudio 300 tisuća dolara, a poslovni plan je napisao na putu za Seattle. Kompaniju je pokrenuo iz garaže, u najboljoj maniri urbanih legendi o William Hewlettu i David Packardu ili Steve Jobsu, u kojoj je bilo jedno jedino računalo. Ostavivši tako za sobom uglačane bankarske šaltere, prvu knjigu je prodao u listopadu 1995. Nakon samo dva mjeseca poslovanja prodaja knjiga je dosegla 20 tisuća dolara tjedno, a nakon još nekoliko mjeseci, upornost se definitivno isplatila - dosegnuta je granica od stotinu narudžbi dnevno i Amazon je radio s pristojnom zaradom. Bezos je počeo sklapati partnerstva s drugim siteovima koji su bili spremni dijeliti linkove što je naknadno pojačalo rast prodaje, a sljedeći veliki korak bila je financijska injekcija 1997. kad je Amazon izašao na burzu - na njujorški NASDAQ pod kodom AMZN, te slijedi eksplozivan rast u svim pogledima. Dok je prvi iole ozbiljniji konkurent, Barnes and Noble, shvatio što se događa i otvorio vlastiti web shop, Amazon je već imao 4,5 milijuna kupaca.
Recept za uspjeh
Strategija Amazona u tim danima često se sažima u tri riječi: "Get Big Fast". Riskantna financijska politika, rast prodaje, širenje ponude na praktično sve proizvode koji se pokažu profitabilnim te akvizicije konkurenata obilježili su prvu fazu Amazona koja traje sve do dotcom kraha 2000. godine. Pad zainteresiranosti investitora za dotcomove itekako se osjetio na tržišnoj cijeni dionica, sa 100 dolara krajem 1999. godine na 15 početkom 2001., ali je također doveo i do djelomične promjene Amazonove strategije. Kao prvo došlo je do djelomičnog odustajanja od strategije tržišnog vodstva na duži rok u odnosu na kratkoročnu dobit. Amazon je hitno trebao profit. Bilo kakav. I tako je 2001. Amazon po prvi put ostvario kvartalni profit i uz pametan PR odjel oko toga stvorio nevjerojatnu buku. Neki su zaista u tom kvartalnom profitu vidjeli oporavak elektroničke trgovine. Radilo se o pet milijuna dolara. Da se radi o smiješnoj cifri vidljivo je kad se pogleda ukupni dobitak za 2001. godinu koji je iznosio 567 milijuna, a kad se uzme u obzir primjena 'pro forma' računovodstvenih politika, za razliku od GAAP standarda, te činjenica da je profit ostvaren u zadnjem, božičnom, kvartalu onda je jasno da tu realnog profita nije bilo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.