Priča o Amazonu, jednoj od najpoznatijih, najuspješnijih, ali i najkontroverznijih kompanija, počinje 1995. godine kada Jeff Bezos osniva tvrtku s početnom vizijom prodaje knjiga preko Interneta. Nakon zaposlenja na Wall Streetu Jeff Bezos se odlučio otisnuti na zapadnu obalu kako bi pokrenuo online trgovinu. Za osnivanje Amazona od roditelja je posudio 300 tisuća dolara, a poslovni plan je napisao na putu za Seattle. Kompaniju je pokrenuo iz garaže, u najboljoj maniri urbanih legendi o William Hewlettu i David Packardu ili Steve Jobsu, u kojoj je bilo jedno jedino računalo. Ostavivši tako za sobom uglačane bankarske šaltere, prvu knjigu je prodao u listopadu 1995. Nakon samo dva mjeseca poslovanja prodaja knjiga je dosegla 20 tisuća dolara tjedno, a nakon još nekoliko mjeseci, upornost se definitivno isplatila - dosegnuta je granica od stotinu narudžbi dnevno i Amazon je radio s pristojnom zaradom. Bezos je počeo sklapati partnerstva s drugim siteovima koji su bili spremni dijeliti linkove što je naknadno pojačalo rast prodaje, a sljedeći veliki korak bila je financijska injekcija 1997. kad je Amazon izašao na burzu - na njujorški NASDAQ pod kodom AMZN, te slijedi eksplozivan rast u svim pogledima. Dok je prvi iole ozbiljniji konkurent, Barnes and Noble, shvatio što se događa i otvorio vlastiti web shop, Amazon je već imao 4,5 milijuna kupaca.
Recept za uspjeh
Strategija Amazona u tim danima često se sažima u tri riječi: "Get Big Fast". Riskantna financijska politika, rast prodaje, širenje ponude na praktično sve proizvode koji se pokažu profitabilnim te akvizicije konkurenata obilježili su prvu fazu Amazona koja traje sve do dotcom kraha 2000. godine. Pad zainteresiranosti investitora za dotcomove itekako se osjetio na tržišnoj cijeni dionica, sa 100 dolara krajem 1999. godine na 15 početkom 2001., ali je također doveo i do djelomične promjene Amazonove strategije. Kao prvo došlo je do djelomičnog odustajanja od strategije tržišnog vodstva na duži rok u odnosu na kratkoročnu dobit. Amazon je hitno trebao profit. Bilo kakav. I tako je 2001. Amazon po prvi put ostvario kvartalni profit i uz pametan PR odjel oko toga stvorio nevjerojatnu buku. Neki su zaista u tom kvartalnom profitu vidjeli oporavak elektroničke trgovine. Radilo se o pet milijuna dolara. Da se radi o smiješnoj cifri vidljivo je kad se pogleda ukupni dobitak za 2001. godinu koji je iznosio 567 milijuna, a kad se uzme u obzir primjena 'pro forma' računovodstvenih politika, za razliku od GAAP standarda, te činjenica da je profit ostvaren u zadnjem, božičnom, kvartalu onda je jasno da tu realnog profita nije bilo.
Druga stvar koja se desila te prijelomne godine je i djelomično odustajanje od čistog dotcom modela sa što manje fizički opipljive imovine. Amazon počinje graditi ogromna skladišta i zapošljavati sve više ljudi. Tada je već imao osam tisuća zaposlenika i teško se više mogao zvati čistim dotcom poduzećem. Amazon se tako iz dotcom poduzeća pretvorio u 'brick and click' kompaniju. Neki to razdoblje cinički nazivaju B2R – Back to Reallity. Ionako, objektivno gledano, Amazon nije bio u ništa boljoj financijskoj situaciji od mnogih dotcomova koji su zatvorili vrata 2000. godine. Amazon je tada podijelio 1.300 otkaza. No izvukao se iz krize, ali ona ga je stajala gotovo tri godine zaustavljene ekspanzije. U razdoblju od 2000. do 2002. otvoreno je još nekoliko regionalnih verzija, pokrenuta je trgovina rabljenom robom i razvijen je softverski alat kojim se Amazonove mogućnosti mogu lako implementirati u stranice drugih vlasnika. Tek je 2003. Amazon dosegao rad s profitom. Iako s 35 milijuna dolara još uvijek skroman u odnosu na korporaciju takve veličine, pokazao je pozitivan trend. Rubrike prodaje proširene su na sport i prehranu, a Bezos je pokrenuo i novu tražilicu A9. Vrijeme za obaranje rekorda nastupilo je na Božić 2004. - kad je po prvi put prodano više elektronike (uglavnom Appleovih iPoda) nego knjiga i kad je Amazon u ponudu uvrstio i nakit. U jednom danu naručeno je 2,8 milijuna proizvoda - 32 svake sekunde.
Bezos je tijekom narednih godina pokrenuo i brojne nove usluge i proizvode kao što su dostava svježih namirnica Amazon Fresh i Amazon Web Services koji pruža infrastrukturu clouda za velike kompanije i vladine institucije poput CIA-e. Uz to, Amazon pokreće i e-book čitač Kindle. Do 2008. kompanija je postigla godišnje prihode od četiri milijarde dolara. Amazon i dalje pokreće nove poslovne linije poput Amazon Studiosa, filmskog studija za produkciju filmova i serija koji koristi crowdsourcing povratne informacije za odluku o projektima. Amazonove dionice u 2012. veće su za 397 posto u odnosu na 2007. Naredne godine Bezos kupuje Washington Post za 250 milijuna dolara., a tu je i pokretanje Amazon Home Services, usluge koja omogućava da naručite majstora za sve vrste kućnih popravaka.
Za Amazon danas radi više od sto tisuća ljudi diljem svijeta užurbano u 89 logističkih skladišta, čija ukupna površina iznosi gotovo sedam milijuna četvornih metara. U dva desetljeća, Amazon je izbio u prvi plan digitalne ekonomije, uz bok Appleu, Googleu i Facebooku. Od inicijalne javne ponude dionica njegov se promet enormno povećao, dosegnuvši 62 milijarde dolara 2012. godine. Prihodi Amazona lani su, pak, porasli za 27 posto te su se popeli na 136 milijardi dolara. Neto dobit kompanije je tijekom 2016. godine iznosila 2,4 milijarde dolara, a zaposlen je i veliki broj novih radnika. Amazon je u 2016. godini zaposlio 110 tisuća novih radnika te najavio kako će u idućih godinu i pol zaposliti još 100 tisuća.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
