Uvod
Većina ljudi kada pomisli na mnoštvo knjiga prvo pomisli na knjižnicu- tu riznicu cjelokupnog ljudskog znanja, različitih kultura, povijesti koja seže tisuće i tisuće godina prije našega vremena. U svakom se većem gradu nalazi barem jedna knjižnica koju posjećuju ljudi različitih dobnih skupina, interesa i mišljenja. Svi iz tih knjižnica izlaze bogatiji za novo znanje. Često se ne razmišlja o važnosti knjižnica, no, kada dođu teška vremena kao što su ratovi, upravo se među prvima one napadaju - što pokazuje njihovu neprocjenjivu važnost. Primjer za jedno veliko uništenje knjižnice i njezine cjelokupne građe je Aleksandrijska knjižnica, najveća i najznamenitija knjižnica Staroga vijeka i središte helenističke kulture i znanosti. Osnovana u trećem stoljeću prije Krista, a u potpunosti uništena u sedmom stoljeću poslije Krista- Egipat je gotovo 14. stoljeća bio bez svoje čuvene Aleksandrijske knjižnice, no onda se 2002. izgradila nova Aleksandrijska knjižnica kao spomenik stare, ali i kao 'čuvar' svih novih znanja.
Gdje se nalazi Bibliotheca Alexandrina i kako izgleda?
Današnja zgrada knjižnice izgrađena je u Egiptu na prostoru na kojemu su nekoć stajali slavni aleksandrijski Muzeji Knjižnica i na kojem je posljednja egipatska dinastija Ptolemejevića (305.-30. g. pr. Kr.) izgradila svoje palače. Ona se nalazi u aleksandrijskoj četvrti Selsela, odmah pokraj sveučilišnog kompleksa u Shatbyju. Okrenuta je prema Sredozemnom moru te se prostire na čak jedanaest katova koji su u obliku velikog diska. Jedan od autora projekta, Austrijanac Christoph Kapeller, kaže kako po njemu krug predstavlja savršenost i znanje te da svojim kružnim dizajnom 'zgrada vraća u prošlost, ali i vodi u budućnost'. Unutrašnjost središnje čitaonice ukrašena je sa šesto stupova dizajniranih u obliku staroegipatskih hramskih stupova. Budući da je središnja krovna konstrukcija napravljena od metala, ali i od stakla, prirodno sunčevo svjetlo prodire kroz nju, dajući poseban doživljaj ugođaju unutar knjižnice. Prodor svjetlosti na taj način simbolizira uzdizanje egipatskog Sunca kulture iz vode koja osvjetljava čitav Svijet. Ogromna zgrada opasana je polukružnim visokim zidom koji je izgrađen od vrlo kvalitetnog crvenog granita. Na njemu je norveški umjetnik Jorunn Sannes, uz pomoć kompjuterske tehnologije i kaligrafije, ugravirao slova iz svih poznatih svjetskih pisama, od hijeroglifa pa sve do suvremenih jezika. Okolicu knjižnice okružuju palme i masline koje su u skladu s mediteranskom prirodom.
Povijest izgradnje knjižnice i njezino otvaranje
Skoro se trideset godina odvijala realizacija projekta izgradnje nove knjižnice. Taj su projekt osmislili dvojica akademika sa Sveučilišta u Aleksandriji 1974. godine. Njihovu su ideju podržali i ostali profesori te studenti toga Sveučilišta. Njihov razlog za izgradnju Knjižnice bio je revitalizacija povijesne prijestolnice helenističke i antičke kulture te su htjeli izgraditi 'hram znanja po svjetskim standardima'. 
Moderna knjižnica u Aleksandriji, pogled iz zrakaBudući da su dobili potporu gradskih i državnih institucija, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća projekt dolazi pod okrilje UNESCO-a. Nekoliko godina kasnije, točnije 1988. godine, postavljen je i simbolični kamen temeljac. Godinu dana poslije izabran je originalni i moderni dizajn norveškog arhitekta Snohetta. Tada su postavljene temeljne smjernice izgradnje, kao i način financiranja projekta. Tijekom same konferencije u Asuanu, gdje se odlučivalo o najvažnijim pitanjima oko projekta, bogate arapske izvoznice nafte, predvođene Saudijskom Arabijom i Irakom, donirale su oko 65.000.000.$. Izgradnja je trajala nešto više od deset godina, a za to je vrijeme uloženo preko 200.000.000.$.
Dan otvorenja Bibliothece Alexandrine
16. listopada 2002. godine službeno je otvorena nova Aleksandrijska knjižnica. Tijekom ceremonije otvaranja bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak pozvao je oko tri tisuće okupljenih uglednika i državnih predstavnika na mir i razumijevanje među narodima svijeta. Među nazočnim uzvanicima bio je i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je tom prilikom novootvorenoj knjižnici poklonio dvjestotinjak hrvatskih knjiga. 
Moderna knjižnica u Aleksandriji, pogled izvanaZbog mnoštva ideja za održavanje službene ceremonije, koje se nisu mogle sve realizirati toga dana, odlučeno je kako će se cijela godina posvetiti otvaranju knjižnice. Cijele su se godine u završenim dijelovima knjižnice održavali različiti seminari, konferencije, izložbe, festivali i baletne predstave.
Sadržaj knjižnice
Nova aleksandrijska knjižnica teži tomu da bude 'svjetski prozor' u Egipat i vodeća institucija digitalnog doba te središnje mjesto učenja, tolerancije, dijaloga i razumijevanja. U ovom se kompleksu nalazi ranije spomenuta središnja knjižnica u kojoj se čuva nekoliko milijuna knjiga, a osim nje u sklopu ovog velikog kompleksa nalaze se i internet centri i arhivi, šest specijaliziranih knjižnica (za audio-vizualne materijale, za djecu, mlade, mikrofilmove, rijetke knjige i posebne zbirke), tri muzeja (Muzej starina, Muzej rukopisa i Muzej znanosti), Planetarij, dvije stalne izložbe, šest art galerija za privremene izložbe i centar za konferencije u koji stane više tisuća ljudi. Kao sastavni dio Aleksandrijske knjižnice djeluje sedam istraživačkih instituta za rukopise, dokumentaciju baštine, kaligrafiju i pismo, informacijske znanosti, sredozemne i aleksandrijske studije, umjetnički centar, znanstvena istraživanja i centar za rasprave. Središnja je knjižnica namijenjena svim čitateljima i istraživačima starijim od osamnaest godina, a knjižnica za mlađe uzraste za one od šest do dvanaest godina. Bibliotheca Alexandrina otvorena je svim korisnicima i turistima svakoga dana osim utorka i službenih praznika. 
Moderna knjižnica u AleksandrijiOva je knjižnica za nešto više od deset godina postala vodeća kulturno-znanstvena institucija moderne tromilijunske Aleksandrije i Egipta; ujedno predstavlja jedno od najznačajnijih kulturnih središta u svijetu, čiji je predviđeni maksimalni kapacitet više od 8.000.000 knjiga. Postojeće knjige u knjižnici najviše pokrivaju egipatsku i mediteransku civilizaciju, umjetnost, znanost, tehnologiju, religiju, sociologiju, ali i ostala područja. Većinu knjiga su donirale vlade arapskih i europskih država te stručne organizacije i pojedinci.
Aleksandrijska knjižnica kao simbol čuvanja ljudskih znanja
Cijelokupna povijest ove knjižnice, koja se nastavlja na tradiciju stare Aleksandrijske knjižnice, ima neupitnu važnost. Nova Aleksandrijska knjižnica nema antičku građu niti antičku građevinu, no samim time što je izgrađena u ovom gradu daje za pravo da se ovaj spomenik poistovjeti sa starom antičkom Aleksandrijskom knjižnicom. Ona je prije svega simbol neuništivosti i trajnosti knjiga kao simbola znanja. Unatoč tomu što se više puta rušila i palila (čak i duže vrijeme nije postojala), uvijek se iznova i vraćala. Najbolji je primjer tome najnovija Aleksandrijska knjižnica o kojoj je ovdje riječ.
Ideja o ovom kulturnom blagu počela je postojati tri stoljeća prije Krista, a nastavlja se i danas, i to u velikom sjaju. Naravno, kako bi se njezin sjaj održao, ta se knjižnica morala prilagoditi novom dobu u kojemu je i izgrađena.
'Danas se rad i funkcioniranje knjižnica sve više temelji uglavnom na netiskanim medijima, elektroničkim i digitalnim, djelotvornost knjižnica se svakim danom sve intenzivnije usmjerava prema kvaliteti, brzini i potpunosti pronalaženja izvora znanja i informacija koje nekom korisniku u tom trenutku trebaju, bez obzira na to gdje se 'nalazi' odnosno tko ga 'ima' ili 'posjeduje'. U takvim knjižnicama, a danomice ih je sve više, sve manje i rjeđe susrećemo knjige, odnosno publikacije, tiskovine bilo koje vrste, ali je njihova komunikacijska funkcija u svakom pogledu sve djelotvornija.' Ovim citatom Josipa Stipanova, koji govori o definiciji modernih i uspješnih knjižnica, vrlo dobro se vidi kako je i Aleksandrijska knjižnica jedna od njih, I to upravo zbog svoje prilagodljivosti dobu tehnologije, kojem svjedoče i mnogobrojna računala koja se u njoj nalaze s pristupom internetu kao i različiti mediji na kojima su pohranjeni podaci (mape, manuskripti, audiovrpce, videovrpce i ostali).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
