Nakon što je odobren kredit Grčkoj, mnogi analitičari upućuju kako bi uskoro još država moglo biti u sličnoj situaciji. Trenutačno su sve oči uprte u Španjolsku za koju mnogi ističu da bi mogla postati još veći "problem" za Europsku Uniju od Grčke, prenosi izvještaj RT-a.
Nakon Grčke fokus se premješta na Portugal i posebice Španjolsku čiji je javni vanjski dug dosegao nove rekorde. Španjolska je 4. po veličini ekonomija Europe.
Vanjski dug premašio je prognoze - prema posljednjim informacijama iznosi 68.5% ukupnog BDP-a, dok su prognoze sugerirale kako će se zaustaviti na 67.3%, prenosi Bloomberg.
Prošli petak španjolska vlada je najavila kako će zatvoriti 24 državne kompanije u pokušaju smanjivanja deficita u budžetu. Aktualna kriza u Španjolskoj već je bankrotirala oko 200,000 španjolskih kompanija (ipak, tijekom zadnja 2 mjeseca u Španjolskoj je otvoreno čak 15,769 novih kompanija). Nije sigurno da li će ovakav potez vlade imati ikakve koristi, ali jedno je jasno već sada - broj nezaposlenih još će se povećati.
Službene brojke govore kako nezaposlenost u Španjolskoj trenutačno iznosi 23%, dok je nezaposlenosti mladih oko 50%.
Te brojke jasno pokazuju kako je erupcija socijalnih nemira vrlo izgledna.
Prošle nedjelje stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice kako bi prosvjedovali protiv novih rezova i reformi koje se uvede u zakone o radu. Niz velikih prosvjeda bio je samo uvertira u onaj najveći - masovni generalni štrajk koji je zakazan za 29. ožujka.
Španjolski premijer, Mariano Rajoy, prije no što je uveo nove reforme rekao je kolegama u Europskoj Uniji - razgovor je procurio u medije - kako će ga "reforme koštati generalnog štrajka".
Izgleda kako je Rajoy pripremljen na sve ishode i kako bez imalo straha, baš kao i u Grčkoj i Italiji, provodi sve reforme koje izazivaju gnjev na ulicama. Nominalni cilj ovih reformi je pokazati investitorima da Španjolskoj nije potreban "kredit spašavanja" kao što je to bio slučaj u Grčkoj, Irskoj i Portugalu.
U isto vrijeme španjolske banke gomilaju tzv. "loše" kredite, kolaps u građevinskom sektoru najviše je pridonio tome. Španjolske banke trenutačno imaju 400 milijardi eura kredita koji su otišli na građevinu i nekretnine. Cijene nekretnina drastično padaju diljem Španjolske.
"Nema kratkoročne štete, bar ne još danas. Španjolska je prodala oko 5 milijardi eura novih dugovanja i to po najnižim kamatama u zadnje 2 godine. Tako da, bar privremeno, investitori obveznicima nisu zabrinuti oko rizika koji predstavlja španjolska zaduženost. No, u isto vrijeme, postoji zabrinutost da je ova 'smirenost' koja trenutačno vlada na europskom tržištu dugovanja samo kratak predah pred oluju - neizbježno je da će doći do novih problema po pitanju zaduženosti brojnih zemalja, a Španjolska je među istaknutijim članovima te skupine", rekao je Chris Weafer iz investicijske grupacije Troika Dialog.
Podsjetimo, prije samo godinu dana Španjolska Centralna banka rekla je kako će bankarskom sistemu u zemlji trebati "samo" 20 milijardi eura, i to u najgorem mogućem scenariju. To je bilo prošle godine, danas je ta brojka već narasla na 60 milijardi eura. Spekulira se kako je bankarski sistem u Španjolskoj još i osjetljiviji no što se ranije smatralo. Prošlog četvrtka španjolska Vlada je izdala obveznice na aukciji po prilično dobrim uvjetima, gledajući iz generalne perspektive, no prodano je manje od očekivanog.
"Svi su složni da ukoliko jedna tako velika država upadne u probleme kao Grčka, tada bi već narušeni europski bankarski sistem, ne samo onaj španjolski, već regionalni bankarski sistem bio u jako velikom riziku. S većom zemljom posljedice bi bile mnogo snažnije no što je to bio slučaj u Grčkoj gdje je situacija sanirana", tvrdi Chris Weafer.
Uvidjevši da narodne mase u Grčkoj nisu uspjele zaustaviti taj proces, danas već "bez straha" dočekuju generalni štrajk u Španjolskoj.
No, možda ipak griješe u tim prognozama - posljednji dani u Grčkoj možda nisu obilježeni prosvjedima, ali opće stanje u toj zemlji ne pokazuje znakove oporavka, bar ne za prosječnog stanovnika. Spekulirati da ukoliko ti ljudi nisu na ulicama, onda su se očito "pomirili" sa sudbinom je pogrešna i nepotpuna analiza.
Prostora za "pomirenje sa sudbinom" je sve manje i manje, a odricanje i rezovi sve su veći i veći - stanovnici Grčke, Španjolske, pa i Italije, ne prosvjeduju 24 sata dnevno, jer time bi samo trošili energiju, ali da će ponovno izaći na ulice, hoće, vjerojatno s još radikalnijim stavovima koji se "bruse" već mjesecima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
