Ako je Trump imao prste u ovome, pokrenuto je nešto veliko: Kako će se katarska kriza odraziti na naftno tržište i tko su prave mete?

Izolacija Katara jedan je od onih vanjskopolitičkih događaja za koje se kaže da mijenjaju cijenu nafte, i to nije tek stilska figura. Burza je zatreperila, pa je jučer ujutro cijena porasla, a poslije podne je pala. Odluka Saudijske Arabije, Egipta. Bahraina, UAE, Libije, Jemena i Maldiva da prekinu diplomatske odnose s Katarom utjecala je na skok cijena, dok je opasnost od raskida sporazuma o ograničenoj proizvodni nafte (Bečki sporazum) proizvela suprotnu reakciju. Kada govorimo o cijeni, riječ je o takozvanim fjučersima (futures), odnosno prognoziranim cijenama. Tako je prognozirana cijena za kolovoz za sjevernomorsku naftu oznake Brent skočila za 1,42 posto, dostižući 50,66 dolara za barel. Cijena srpanjskih fjučersa za naftu marke WTI porasla je za 1,43 posto, do 48,43 dolara za barel. Rast cijena je izravno uzrokovan odlukom Saveza arapskih država da ograniče Kataru pristup Perzijskom zaljevu. To je dakako izazvalo zabrinutost investitora da bi se dostava nafte mogla poremetiti, što je za posljedicu imalo skok cijena. S druge strane, izolacija Katara, države članice OPEC-a, potencijalno bi mogla poremetiti Bečki sporazum kojim su se zemlje koje proizvode naftu obvezale na ograničenje produkcije. Članice OPEC-a i one koje to nisu suglasile su se 25. srpnja u Beču da se ograničenje proizvodnje produži do 31. ožujka 2018. Kao posljedica povećanog rizika da bi se usprkos sporazumu proizvodnja mogla oteti kontroli, jučer poslije podne cijena Brent nafte opala je za 0...