Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

9. ožujka 1956: Hruščovljeva destaljinizacija SSSR-a bio je krajnje delikatan proces koji nije mogao proći mirno u Gruziji, ali nakon pokolja u Tbilisiju rusko-gruzijski odnosi više nikad neće biti isti

PIŠE: | Foto: Staljinov muzej u njegovom rodnom gradu Gori u Ukrajini (izvor: Vladimer Shioshvili / FLICKR / CC BY-SA 2.0)
37 Objavljeno:
Kada je početkom ožujka 1953. umro dugogodišnji sovjetski lider Josif Visarionovič Staljin mnogima je, očekivano, laknulo. No, ono što je uslijedilo u SSSR-u malo tko je mogao predvidjeti - ključni akter koji se nadao da će naslijediti Staljin, Lavrentij Berija (postoje čak i teorije da je otrovao Staljina), nije doživio ostvarenje svojih planova, a na vrh je izbio sovjetski istaknuti general Nikita Hruščov (vidi: Tko je bio Lavrentij Berija? Priča o monstrumu iz Staljinove sjene i kako je "sovjetski Himmler" umalo preuzeo SSSR). Neki su smatrali da se dolaskom Hruščova na vlast neće puno promijeniti - i bili su u krivu. Hruščov je napravio popriličan zaokret te je čak pokrenuo otvoreni proces "destaljinizacije".

U godinama nakon Staljinove smrti krenule su velike reforme koje su uključivale i uklanjanje ključnih institucija koje su omogućile Staljinu da zadrži toliko čvrstu vlast - razmontirao se kult ličnosti koji je bio izgrađen oko njega, reformiran je "staljinistički" politički s...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se
Izaberite paket pretplate:
6 mjeseci, 300kn (40€)
12 mjeseci, 500kn (67€)