Bez obzira kako se to u retrospektivi prikazivalo, naročito uz onaj argument da bi iskrcavanje američke vojske na japansku obalu rezultiralo daleko većim brojem žrtava, ne može se negirati da je atomsko bombardiranje Hirošime bio strašan ratni zločin, jedan od najvećih u povijesti. No, ovaj horor dolazi u dvostrukoj dozi jer su Amerikanci svega dva dana ponovno izveli atomski napad na Japan, ovog puta na grad Nagasaki...
Nagasaki, 9. kolovoz 1945.
Amerikanci nisu dopustili Japancima ni 48 sati predaha. 9. kolovoza 1945. druga atomska bomba već je u jutarnjim satima bila ukrcana i spremna za let prema Japanu. Koristeći gotovo identičnu taktiku iz Hirošime, s malim brojem zrakoplova poletjeli su iz iste baze Tinian.
Originalan plan je bio izvesti drugo bombardiranje tek za tjedan dana, ali došlo je do promjene kako bi izbjegli loše vremenske uvjete.
Cilj bombe bio je grad Kokura. Nagasaki je bio tek sekundarna meta u slučaju ako nešto ne krene po planu. Ipak okrutna sudbina htjela ja da Nagasaki postane cilj nove nuklearne katastrofe.
Američki zrakoplovi, leteći iz različitih pravaca kako bi smanjili mogućnost da budu primijećeni, trebali su se susresti ispred obale Japana. Jedan od zrakoplova kojim je upravljao James I. Hopkins kasnio je. Ostali su ga čekali gotovo 30 minuta i nakon toga krenuli prema Japanu sami.
Zbog kašnjenja od pola sata nad Kokurom već su se grupirali jutarnji oblaci. Zbog smanjene vidljivosti koja je iznosila 7/10, nije bilo moguće izbacivanje bombe. Stanovnici grada Kokura koji su se upravo spremali za rad u tvornicama nisu znali da iznad oblaka kruži njihova sigurna smrt.
Američki zrakoplovi noseći atomsku bombu kodnog naziva "Fat Man" kružili su iznad grada još tri puta. Nakon što im je već počelo ponestajati goriva, naređenje je bilo da se usmjere na sekundarnu metu - Nagasaki.
U ovim trenucima već je postajalo jasno kako zrakoplovi neće imati dovoljno goriva da se vrate u bazu na Iwo Jima i morat će sletjeti na Okinawu.
"Fat man" - bomba koja je bačena na Nagasaki
Na putu od Kokure prema Nagasakiju primljena je zapovijed da ukoliko je vrijeme u Nagasakiju također oblačno krenu prema Okinavi i bombu ispuste u ocean. Doista, dolaskom nad Nagasaki, ponovno je primijećena djelomična naoblaka. Nekoliko oblaka više moglo je tog kobnog jutra spasiti tisuće nedužnih života.
Kad je već izgledalo da se napad prekida, kapetan Kermit Beahan iz drugog zrakoplova, možda tek nekoliko sekundi prije otkazivanja misije, u točno 11:01 javlja: "cilj je vidljiv". Bomba se ispušta. Pri eksplozije jednakoj 21 kilotona TNT-a stvara se toplina od 3600 stupnjeva i vjetar u brzini od 1005 km/h. Od eksplozije u trenutku nestaje 75,000 života. Kao i u bombardiranju Hirošime, grad je do temelja uništen.
Nagasaki prije i nakon bacanja bombe
Kapitulacija Japana i nuklearna utrka
Japanski car Hirohito već 12. kolovoza potpisuje kapitulaciju. Da kapitulacija nije potpisana tako brzo, broj žrtava bi sigurno bio veći. Danas se zna kako je Amerika imala u planu još 6 atomskih bombardiranja u samo 3 naredna tjedna.
Nakon završetka drugog svjetskog rata počela je užurbana proizvodnja nuklearnih bombi u SAD-u i SSSR-u. Obje velesile strahovale su od nuklearnog napada svojih protivnika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
