Iako je originalno izgrađena (1928. u tadašnjem Lenjingradu) kao putnički brod, sovjetski brod "Armenija" za vrijeme Drugog svjetskog rata postaje bolnički brod za prijevoz ranjenih vojnika i civila preko Crnog mora.
Izgrađena je da bi prevozila maksimalno oko 900 putnika, a za vrijeme rata na njoj Crno more prelazile su tisuće ranjenih vojnika i civila. Dugačka nešto više od 112 metara, imala je težinu od oko 4,000 tona te je plovila brzinom od oko 14,5 čvorova.
1941. godina je godina kada su Hitlerove snage pokrenule invaziju na Sovjetski Savez (22. lipnja - Operacija Barbarosa). Do kraja listopada iste godine njemačka 11. armija, pod vodstvom generala Ericha von Mansteina, odsjekla je pristup Krimu te je krenula opsada Sevastopolja. Dakle, jedini spas s poluotoka bio je preko mora. Za mnoge taj spas bio je upravo brod "Armenija", ali početkom studenog te godine za mnoge postat će i njihov stravičan plavi grob.
7. studenog 1941. "Armeniju" su s torpedima potopili njemački vojni zrakoplovi Hienekel. Brod je na sebi vijorio obvezatne zastave Crvenog križa, na trupu broda također su se isticale jasno vidljive oznake koje daju do znanja da se radi o bolničkom brodu za prijevoz ranjenika, no napadačima to očito nije ništa značilo - još jedan ratni zločin u nizu zločina protiv čovječnosti počinjenih za vrijeme Drugog svjetskog rata...
Putnički brod "Armenija" za vrijeme Drugog svjetskog rata postao je bolnički brod za prijevoz ranjenih vojnika i civilaTog kobnog dana "Armenija" se nalazila nekoliko milja od Krima. U noći s 6. na 7. studeni 1941. tisuće su se ukrcale na "Armeniju" u Sevastopolju gdje je vladala opća panika. Mnogi su smatrali kako je to jedini spas vjerujući kako grad samo što nije pao u ruke nacista - tako je zaista i izgledalo iako je u konačnici Sevastopolj odolijevao neprijatelju još čak 9 mjeseci.
Na brod su se također ukrcali brojni liječnici, liječničko osoblje, njihove obitelji. Pošto se vjerovalo da je Sevastopolj pred padom, ove ljude, koji će biti itekako potrebni za vrijeme rata, nastojalo se pod svaku cijenu spasiti. Tu su također bile i tisuće ranjenih osoba, što vojnika, što civila.
Reklama iz vremena prije rata - "Armenija" je bila jedan od šest brodova koji su nudili putovanja od Odese pa sve do Kavkaza obilazeći pritom brojne luke
Odredište joj je bilo sovjetska luka Tuapse, u blizini Sočija. No, neposredno prije isplovljavanja iz Sevastopolja kapetan broda, Vladimir Plauševski, dobiva naredbu da prije kretanja prema Tuapsu ode još i do Jalte koja se nalazi s istočne strane poluotoka. Rečeno mu je da tamo mora pokupiti još ranjenika. "Armenija" je već bila prepuna ljudi u tom trenutku, a po dolasku u Jaltu ukrcano ih je još - brod je bio doslovno "čovjek na čovjeku".
"Armenija" za vrijeme plovidbe
Iako će SSSR zadržati tijekom rata dominaciju na prostoru Crnog mora, u ovoj ranoj fazi rata Njemačka i njeni saveznici (Rumunjska, Italija) imali su veliku zračnu superiornost nad Crnim morem. Potopili su više od 100 sovjetskih trgovačkih brodova te više desetaka brodova sovjetske mornarice.
Dizajn broda "Armenija"
Jedina potencijalna zaštita (izuzev za velike sovjetske ratne brodove naoružane s brojnom protuzračnom obranom) za brod poput "Armenije" bilo je da plovi pod okriljem noći što bi se i dogodilo da je direktno isplovila iz Sevastopolja, odnosno da joj nije naređeno da krene još i za Jaltu. Tamo joj je data pratnja - dva manja ratna broda i dva vojna zrakoplova - ali glavna "obrana", noć, više nije bila prisutna. Tek negdje iza 7 sati ujutro "Armenija" napokon isplovljava iz Jalte.
Neće stići daleko, 30-ak milja na pučini, oko 11 sati ujutro, na nebu se pojavljuju njemački Heinkel He 111 vojni zrakoplovi (bombarderi srednje veličine). "Armenija" je gađana s dva torpeda (1.Staffel Lufttorpedo/KG 28) - prvi je promašio, ali drugi je bio direktan pogodak. Doslovno je pukla na pola - cijeli incident, od pogotka do njenog potonuća trajao je svega 4 minute.
Njemački bombarder Heinkel He 111
Očekivano, iako je brod imao maksimalan kapacitet od 900 putnika, u ovim ratnim vremenima bio je prenakrcat s ranjenicima. Koliko se u trenutku udara nalazilo ljudi na brodu? Brojke variraju od minimalnih 5,000 pa do 8,000 ljudi (konsenzus je oko 7,000). Preživjelo je svega 8 osoba.
Putanja broda "Armenija" na karti Crnog mora (Sevastopolj -> Jalta -> Tuapse), pogođen je i potopljen 30-ak milja od Jalte
2014. godine australska kompanija GeoResonance tvrdi kako su senzorima pronašli olupinu broda "Armenija", no te tvrdnje još uvijek nisu do kraja potvrđene.
Smatra se kako je potonuće broda "Armenija" treća (ili druga, ovisno o izvoru) najveća pomorska tragedija u povijesti.
Po broju mrtvih slična tragedija bila je ona broda "Goya" - riječ je o norveškom teretnom brodu (ime je dobio po slavnom španjolskom slikaru Francisco de Goya) kojeg su za vrijeme rata zauzeli Nijemci te su njime pred kraj Drugog svjetskog rata evakuirali vojno osoblje i civile iz džepova koji su se još nalazili pod njemačkom kontrolom na Baltiku. 16. travnja 1945. "Goyu" je potopila sovjetska podmornica L-3, procjenjuje se kako je pritom od 6,700 putnika preživjelo svega 183.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
