Jedan od najvažnijih događaja u kontekstu Drugog svjetskog rata zbio se na današnji dan - 7. listopada 1941. japanske snage napale su američku pomorsku bazu Pearl Harbor smještenu uz Honolulu, glavni grad američke savezne države Havaji. Bila je to prekretnica - SAD, do tada formalno neutralna zemlja, priključuje se u Drugi svjetski rat.
Bio je to ogromni koordinirani i iznenadni "preventivni" napad japanskih imperijalnih snaga. U isto vrijeme dok je trajao napad na Pearl Harbor, tijekom 7 sati, Japanci su također udarili i na američke položaje u Filipinima, na otocima Guam i Wake, kao i britanske snage na Malajskom poluotoku, Singapuru i Hong Kongu.
Napad je započeo u 07:48 prema havajskom vremenu. Udar na američku bazu izvelo je ukupno 353 japanska zrakoplova u dva vala (pokrenuti su sa šest japanskih nosača zrakoplova). Japanci su uspjeli nanijeti veliku štetu svim velikim ratnim brodovima u Pearl Harboru - od ukupno 8 potopili su 4. Također su uništili tri krstarice, tri razarača, jedan protuzračni brod te jedan brod za postavljanje mina. Udar se također koncentrirao na američke zračne snage koje su tamo bile stacionirane - uništeno je ukupno 188 američkih vojnih zrakoplova. Ubijeno je ukupno 2,403 Amerikanaca, a još 1,178 ih je ranjeno. No, znatan dio infrastrukture u samoj bazi ostao je neoštećen - primjerice elektrana, suhi dok, skladišta torpeda, ali i zgrada sjedišta gdje su se nalazile američke obavještajne snage. Japanski gubici su pak bili puno manji - izgubili su ukupno 29 vojnih zrakoplova, 5 manjih podmornica, ukupan broj mrtvih na japanskoj strani bio je 64 vojnika (dakle, oko 37 puta manje nego na američkoj).
Japanski vojni zrakoplov Mitsubishi A6M2 u pripremi za napad na Pearl Harbor (izvor fotografije: U.S. Navy National Museum of Naval Aviation)Dakle, napad na Pearl Harbor bio je "uspješan"? Eventualno u vrlo kratkom roku, dugoročno nipošto - Hirošima i Nagasaki svjedoci su te katastrofe.
Ali zašto je Japan uopće napadao američki Pearl Harbor imajući u vidu da je SAD tada bio vojno neutralna zemlja? Što su htjeli time postići? Nekoliko je razloga, a iz njihove tadašnje perspektive - "morali su". Za njih je ovo bilo pitanje napasti Ameriku ili propasti. Zašto? Da bismo dali odgovor na to pitanje potrebno je znati okolnosti u kojima se ovaj napad dogodio. Japan je bio, bez imalo dvojbe, jedna imperijalna i ekspanzionistička sila. Još deset godina prije Pearl Harbora, 1931. Japan je pokrenuo invaziju na Mandžuriju krenuvši zatim dublje u ekspanziju unutar Kine zbog čega je 1937. buknuo Drugi japansko-kineski rat.
SAD u to vrijeme jest bio neutralan, ali im se nikako nije svidio japanski ekspanzionizam pošto su i sami imali velike ambicije za ovu regiju, naročito jugoistočnu Aziju (primjerice, Filipini su bili američka kolonija od kraja 19. stoljeća pa sve do 1946. godine). Zbog te činjenice su Amerikanci počeli vršiti ekonomski pritisak na Japan - naročito od 1940. kada Japan pokreće još jednu invaziju, onu na Francusku Indokinu (područje današnjih Laosa, Kambodže i Vijetnama). Prestali su Japanu isporučivati pojedini tehničku opremu, dijelove za strojeve, zrakoplove... ali, što je bitno za istaknuti, nisu obustavili izvoz nafte prema Japanu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
