Na današnji dan, 6. travnja 1941., nacistička Njemačka pokrenula je "Operaciju 25", odnosno invaziju na Kraljevinu Jugoslaviju. Odluku je Hitler donio desetak dana ranije, odmah nakon državnog udara u kraljevini (što se moglo i očekivati, opširnije o toj temi: Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji i predratna drama na rubu vremena).
Napad na kraljevinu započeo je velikim zračnim udarom na Beograd i položaje Jugoslavenskog kraljevskog vojnog zrakoplovstva od strane njemačkog (Luftwaffe). U isto vrijeme njemačke kopnene snage napale su iz pravca jugozapadne Bugarske. Nedugo zatim u Jugoslaviju počele su njemačke snage prodirati i iz pravca Mađarske, Rumunjske i Austrije.
Glavni Hitlerov saveznik, fašistička Italija, do 11. travnja sudjelovala je samo zračnim i artiljerijskim napadima, no zatim i oni kreću u napad, prvo prema Ljubljani, a zatim preko Istre i Like dalje prema dalmatinskoj obali.Poznavajući okolnosti u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji svaki otpor bio je unaprijed osuđen na propast. Jugoslavija nije bila spremna braniti se, nije imala ni namjeru - državni udar u Beogradu dogodio se nakon što je Pavle Karađorđević, nakon znatnog odugovlačenja, 25. ožujka 1941. potpisao ulazak u Trojni pakt. Ideja je bila da će Jugoslavija, koliko toliko, ostati neutralna u Drugom svjetskom ratu, na što je Hitler pristao. No, nakon državnog udara pokrenuta je lančana reakcija i invazija kao njemački "plan B".
Što se same invazije tiče otpor je bio minimalan, a na mnogim mjestima nije ga ni bilo. Talijanske snage napredovale su bez otpora, kao i mađarske koje su ušle u Bačku i Baranju. Kraljevina Jugoslavija uspjela je pokrenuti jedan konkretniji kontranapad - na Albaniju (koja je u to vrijeme već bila protektorat fašističke Italije), no isti je propao kada se u potpunosti raspala i Jugoslavenska kraljevska vojska.I dan danas povjesničari diskutiraju o tome kako se Jugoslavenska kraljevska vojska raspala takvom brzinom. Naime, invazija na Jugoslaviju, tzv. Travanjski rat, trajao je samo do 17. travnja - tog dana potpisana je kapitulacija, a jugoslavenska vojska pristala je na bezuvjetnu predaju do podne 18. travnja.
Cijeli prostor kraljevine je okupiran te podijeljen među Silama osovine. Neki dijelovi kraljevine anektirani su od strane susjednih saveznika osovine. Dio je ostao pod okupacijom, a na jednom većem dijelu je formirana marionetska fašistička tvorevina pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska (NDH).
U retrospektivi njemačka invazija na Jugoslaviju, iako nije trajala dugo, možda je bila i od presudne važnosti za slom nacističke Njemačke. Naime, zbog ove invazije pomaknuto je pokretanje njihove najveće invazije, one na SSSR. Njemačka operacija Barbarosa pokrenuta je 22. lipnja te 1941. - kasnila je ukupno 38 dana. Dakako, kao što i znamo, kada je st...
Napad na kraljevinu započeo je velikim zračnim udarom na Beograd i položaje Jugoslavenskog kraljevskog vojnog zrakoplovstva od strane njemačkog (Luftwaffe). U isto vrijeme njemačke kopnene snage napale su iz pravca jugozapadne Bugarske. Nedugo zatim u Jugoslaviju počele su njemačke snage prodirati i iz pravca Mađarske, Rumunjske i Austrije.
Glavni Hitlerov saveznik, fašistička Italija, do 11. travnja sudjelovala je samo zračnim i artiljerijskim napadima, no zatim i oni kreću u napad, prvo prema Ljubljani, a zatim preko Istre i Like dalje prema dalmatinskoj obali.Poznavajući okolnosti u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji svaki otpor bio je unaprijed osuđen na propast. Jugoslavija nije bila spremna braniti se, nije imala ni namjeru - državni udar u Beogradu dogodio se nakon što je Pavle Karađorđević, nakon znatnog odugovlačenja, 25. ožujka 1941. potpisao ulazak u Trojni pakt. Ideja je bila da će Jugoslavija, koliko toliko, ostati neutralna u Drugom svjetskom ratu, na što je Hitler pristao. No, nakon državnog udara pokrenuta je lančana reakcija i invazija kao njemački "plan B".
Što se same invazije tiče otpor je bio minimalan, a na mnogim mjestima nije ga ni bilo. Talijanske snage napredovale su bez otpora, kao i mađarske koje su ušle u Bačku i Baranju. Kraljevina Jugoslavija uspjela je pokrenuti jedan konkretniji kontranapad - na Albaniju (koja je u to vrijeme već bila protektorat fašističke Italije), no isti je propao kada se u potpunosti raspala i Jugoslavenska kraljevska vojska.I dan danas povjesničari diskutiraju o tome kako se Jugoslavenska kraljevska vojska raspala takvom brzinom. Naime, invazija na Jugoslaviju, tzv. Travanjski rat, trajao je samo do 17. travnja - tog dana potpisana je kapitulacija, a jugoslavenska vojska pristala je na bezuvjetnu predaju do podne 18. travnja.
Cijeli prostor kraljevine je okupiran te podijeljen među Silama osovine. Neki dijelovi kraljevine anektirani su od strane susjednih saveznika osovine. Dio je ostao pod okupacijom, a na jednom većem dijelu je formirana marionetska fašistička tvorevina pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska (NDH).
U retrospektivi njemačka invazija na Jugoslaviju, iako nije trajala dugo, možda je bila i od presudne važnosti za slom nacističke Njemačke. Naime, zbog ove invazije pomaknuto je pokretanje njihove najveće invazije, one na SSSR. Njemačka operacija Barbarosa pokrenuta je 22. lipnja te 1941. - kasnila je ukupno 38 dana. Dakako, kao što i znamo, kada je st...
