X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 3 od 5
Preostalo vremena: 00:36:27
Akcija traje do 10:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

5. ožujak 1946: Svijet se ponovno udaljava, kao i za vrijeme Hladnog rata, no tko je zapravo prvi skovao termin "Željezna zavjesa"? Winston Churchill, Vladko Maček ili Joseph Goebbels?

PIŠE: | Foto: Winston Churchill (javna domena), Vladko Maček (sken iz knjige "Vladko Maček - memoari"), Joseph Goebbels (Deutsches Bundesarchiv)
Objavljeno:
Jedan od najpoznatijih termina iz vremena Hladnog rata svakako je "Željezna zavjesa". Riječ je o terminu za razdvajanje Zapadnog NATO bloka i Istočnog (Sovjetskog) socijalističkog bloka (gdje su većina zemalja bile članice Varšavskog pakta). Isprva tek teoretska granica uskoro, u godinama nakon Drugog svjetskog rata, postajala je sve "čvršća" te je izolacija između Zapada i Istoka bivala sve veća. SSSR je tu svakako prednjačio nastojeći se izolirati od Zapadnih zemalja i njihovih saveznika, a kulminacija je svakako bila podizanje Berlinskog zida.

Kasnije je "zavjesa" postala itekako fizička. Željezna zavjesa bila je oko 7,000 kilometara dugačka barijera koja je na razne načine, ogradama, zidovima, stražarnicama, minskim poljima i drugim načinima, razdvajala Istok od Zapada. Dva svijeta, jedan kapitalistički, drugi socijalistički.

S istočne strane ove "Željezne zavjese" nalazile su se Poljska, Istočna Njemačka, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Albanija i, dakako, sam SSSR (koji je bio sastavljen od ovih današnjih zemalja: Rusija, Bjelorusija, Latvija, Litva, Ukrajina, Estonija, Moldavija, Armenija, Azerbjedžan, Gruzija, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan).

S druge strane, one Zapadne, bio je - Zapad: SAD i njihovi europski saveznici.

Dakako, u cijeloj ovoj priči na prostoru Europe postojala je i jedna iznimka, Jugoslavija. Naime, Jugoslavija je također bila socijalistička zemlja, ali za razliku od svih drugih socijalističkih zemalja istočnog bloka jedina je zadržala svoj puni suverenitet i neovisnost od Moskve. Isto tako nije bila ni dio Zapadne vojne alijanse što joj je davalo mogućnost da vodi neovisnu unutarnju i vanjsku politiku, a to se pak manifestiralo kroz formiranje Pokreta nesvrstanih - posebnog bloka koji je okupljao zemlje diljem svijeta (naročito u tzv. Trećem svijetu) koje se nisu svrstavale ni na stranu Washingtona ni na stranu Moskve.

No, tko je zapravo prvi osmislio taj tako poznati termin "Željezna zavjesa"? Postoji nekoliko osoba koje se spominju kao potencijalni autori termina. Razlog zašto baš danas spominjemo ovu priču je zbog toga što je na današnji dan britanski premijer Winston Churchill, 3. ožujka 1946., u američkom gradu Fulton (savezna država Missouri), održao poznat govor koji se danas citira kao "Govor o Željeznoj zavjesi".

U sklopu tog govora Churchill je istaknuo: "Od Stettina (poljski grad na obali Baltičkog mora) pa do Trsta na Jadranu, spustila se 'željezna zavjesa' diljem kontinenta. Iza te linije nalaze se svi glavni gradovi drevnih država centralne i istočne Europe. Tu su Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt, i Sofija. Svi ti slavni gradovi i ljudi koji žive u njima i oko njih sada se nalaze u, moram to tako nazvati, sovjetskoj sferi utjecaja. Svi on...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.