X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - Godinu dana advance pretplate za 350 kn (-30%!)
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

30. ožujka 1949: Uspomena na nemire u Rejkjaviku i priča o jednoj nepokolebljivosti - Island je jedina članica NATO saveza koja se nikada nije pomirila s time

PIŠE: | Foto: Anti-NATO prosvjednici pred zgradom parlamenta u Rejkjaviku 30. ožujka 1949. (izvor fotografije: Valgerður Tryggvadóttir / WikiMedia / CC BY-SA 3.0)
0 Objavljeno:
Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata, 1949., formirana je NATO vojna alijansa. Prvo su alijansu dogovorile Britanija i Francuska još 1947. Sporazumom u Dunkirku, zatim su se priključile zemlje Beneluxa, nakon njih kao zemlje utemeljiteljice NATO saveza pridružile su im se još i Italija, Kanada, SAD, Portugal, Norveška, Danska i Island (Zapadna Njemačka i Španjolska ušle su uskoro).

Dakako, imajući u vidu kako je Hladni rat već počeo, mnogima je bilo jasno da ulazak u NATO znači i naglo zaoštravanje odnosa sa SSSR-om. Među pak onima koji nipošto nisu htjeli takvo zaoštravanje prednjačila je najmanja, ali geostrateški vrlo važna članica - Island.

Naime, neposredno prije no što je vojna alijansa postala službena 4. travnja na Islandu su buknuli veliki prosvjedi i nemiri 30. ožujka 1949. Tamošnje stanovništvo nikako nije dobro dočekalo odluku njihovog parlamenta da Island uđe u NATO. Razumljivo, to bi ih učinilo direktnim neprijateljem SSSR-a, a pošto su mala država potencijalno s...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se
Izaberite paket pretplate:
6 mjeseci, 300kn (40€)
12 mjeseci, 500kn (67€)