Španjolski građanski rat bio je krvavi sukob, magnitude slične aktualnom ratu u Siriji, vjerojatno još i veće. Konsenzus postoji da je ukupno ubijeno oko 600,000 ljudi.
Desničarske vlasti pod vodstvom nacionalističkog vođe, generala Francisca Franca, bile su snažnije u ljudstvu i oružju i u konačnici su dobili rat.
Rat je počeo tako da su na španjolskim parlamentarnim izborima 1936. uvjerljivu pobjedu odnijeli ljevičari iz stranke PSOE (Španjolska socijalistička radnička stranka), a vrlo dobar rezultat ostvarila je i anti-klerikalna stranka Republikanska ljevica.
Skupina desničarskih generala odlučila je tada, nakon izbora koji su održani u veljači, kako ne žele više ljevičarsku vlast te su skovali plan za državni udar koji se i dogodio sredinom srpnja 1936. Mislili su da će u brzoj operaciji preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom, ali im to nije pošlo za rukom - u pojedinim regijama puč nije uspio i to je bio početak građanskog rata.
Adolf Hitler i Francisco FrancoKonzervativni katolici, monarhisti i fašistička stranka Falanga udružili su snage protiv ljevičara koji su varirali od socijal-demokrata do anarhista.
Puč nije uspio u nekim ključnim gradovima kao što su Madrid, Barcelona, Valencia i Bilbao. Drugim riječima, u Španjolskoj je u ljeto 1936. došlo do raskola između državne Vlade i vojske. Cijela zemlja bila je politički i vojno podijeljena. Krenuo je krvavi rat između desničarskih nacionalista i ljevičarskih republikanaca.
Nacionalisti su dobivali potporu u oružju i trupama od nacističke Njemačke i fašističke Italije dok su republikanci dobivali potporu od ljevičarskih zemalja, prije svega SSSR-a, ali i ljevičara iz Meksika. Nadalje, brojni pojedinci odlazili su u rat iz raznih dijelova Europe i svijeta, boreći se za stranu koju su podržavali. Znatan broj ljudi i s ovih prostora borili su se kao dobrovoljci na strani ljevičarskih snaga u Španjolskom građanskom ratu. U tzv. Internacionalnim brigadama na strani ljevičara sudjelovalo je oko 40,000 boraca iz više od 50 zemalja diljem svijeta.Jugoslavenski dobrovoljci u Španjolskom građanskom ratu Britanija i Francuska službeno su zauzele neutralni stav prema ratu u Španjolskoj.
O Španjolskom građanskom ratu i danas se govori strastveno te možemo samo zamisliti koliki je značaj imao za vrijeme godina kada se vodio. Za mnoge ljevičare bila je to bitka od apsolutne važnosti, mjesto na kojem se moralo zaustaviti fašizam prije no što on proguta cijelu Europu.
Bili su u pravu jer Španjolski građanski rat završio je 1. travnja 1939., a već 1. rujna iste godine počinje najkrvaviji rat u ljudskoj povijesti, Drugi svjetski rat - tada je zaustavljanje fašizma već postalo znatno teže, a žrtve su se brojale u desecima milijuna ljudi.
Opsada MadridaVratimo se na početak Španjolskog građanskog rata - na...
Desničarske vlasti pod vodstvom nacionalističkog vođe, generala Francisca Franca, bile su snažnije u ljudstvu i oružju i u konačnici su dobili rat.
Rat je počeo tako da su na španjolskim parlamentarnim izborima 1936. uvjerljivu pobjedu odnijeli ljevičari iz stranke PSOE (Španjolska socijalistička radnička stranka), a vrlo dobar rezultat ostvarila je i anti-klerikalna stranka Republikanska ljevica.
Skupina desničarskih generala odlučila je tada, nakon izbora koji su održani u veljači, kako ne žele više ljevičarsku vlast te su skovali plan za državni udar koji se i dogodio sredinom srpnja 1936. Mislili su da će u brzoj operaciji preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom, ali im to nije pošlo za rukom - u pojedinim regijama puč nije uspio i to je bio početak građanskog rata.
Adolf Hitler i Francisco FrancoKonzervativni katolici, monarhisti i fašistička stranka Falanga udružili su snage protiv ljevičara koji su varirali od socijal-demokrata do anarhista.
Puč nije uspio u nekim ključnim gradovima kao što su Madrid, Barcelona, Valencia i Bilbao. Drugim riječima, u Španjolskoj je u ljeto 1936. došlo do raskola između državne Vlade i vojske. Cijela zemlja bila je politički i vojno podijeljena. Krenuo je krvavi rat između desničarskih nacionalista i ljevičarskih republikanaca.
Nacionalisti su dobivali potporu u oružju i trupama od nacističke Njemačke i fašističke Italije dok su republikanci dobivali potporu od ljevičarskih zemalja, prije svega SSSR-a, ali i ljevičara iz Meksika. Nadalje, brojni pojedinci odlazili su u rat iz raznih dijelova Europe i svijeta, boreći se za stranu koju su podržavali. Znatan broj ljudi i s ovih prostora borili su se kao dobrovoljci na strani ljevičarskih snaga u Španjolskom građanskom ratu. U tzv. Internacionalnim brigadama na strani ljevičara sudjelovalo je oko 40,000 boraca iz više od 50 zemalja diljem svijeta.Jugoslavenski dobrovoljci u Španjolskom građanskom ratu Britanija i Francuska službeno su zauzele neutralni stav prema ratu u Španjolskoj.
O Španjolskom građanskom ratu i danas se govori strastveno te možemo samo zamisliti koliki je značaj imao za vrijeme godina kada se vodio. Za mnoge ljevičare bila je to bitka od apsolutne važnosti, mjesto na kojem se moralo zaustaviti fašizam prije no što on proguta cijelu Europu.
Bili su u pravu jer Španjolski građanski rat završio je 1. travnja 1939., a već 1. rujna iste godine počinje najkrvaviji rat u ljudskoj povijesti, Drugi svjetski rat - tada je zaustavljanje fašizma već postalo znatno teže, a žrtve su se brojale u desecima milijuna ljudi.
Opsada MadridaVratimo se na početak Španjolskog građanskog rata - na...
