Još Drugi svjetski rat nije bio ni gotov, a Zapadne zemlje već su bile u popriličnoj panici da bi nakon poraza nacističke Njemačke moglo doći do širenja komunizma s istoka prema ostatku Europe. Tri zemlje konkretno su se smatrale "najugroženijima" - Francuska, Grčka i naročito Italija. Pripreme za obranu od širenja sovjetske sfere interesa bile su na snazi zapravo od početka, još od pobjede Oktobarske revolucije u Rusiji 1917. Drugi svjetski rat nametnuo je neminovnu suradnju između SSSR-a i ključnih Zapadnih sila, SAD-a i Britanije, no odmah po završetku istog krenuo je Hladni rat.
Što se pak tiče straha da će se komunistički sistem proširiti zapadnije on se ponajviše manifestirao na današnji dan - 25. veljače 1948. Naime, na taj dan izbio je državni udar u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Komunisti su došli na vlast i ostat će desetljećima.
Malo je reći da je to bio ogroman šok za ostatak Europe. Bio je to u neku ruku "taj trenutak" kada se Hladni rat rasplamsao. Naime, do tada su odnosi između SSSR-a i Zapada zapravo još i bili koliko-toliko normalni, u političkom i diplomatskom smislu. No, prelazak Čehoslovačke u sovjetsku orbitu mijenja sve. Hitno dolazi do formiranja Zapadne Njemačke (1949.), ali i NATO saveza.
Drugim riječima, dolazak Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ) na vlast bila je prekretnica nakon koje je Zapadni svijet ušao u svoj "obrambeni mod" i, moglo bi se argumentirati, nikada iz njega nije ni izašao kada je riječ o Rusiji. Jer što je današnja anti-ruska histerija ako ne recidiv i ostavština hladnoratovskog mentaliteta u kojem je sve podređeno tome da se utjecaj "s istoka" ne proširiti na zapad?
Nekoliko riječi o samom državnom udaru. Kao prvo, KSČ je nakon Drugog svjetskog rata izašla kao već poprilično moćna i popularna partija. Imali su (uvelike) pod kontrolom sigurnosni aparat, a utjecaj im raste još od osnutka 20-ih godina.
Cilj KSČ-a nipošto nije bio silom doći na vlast, to je bio plan B, ili C... vjerovali su da mogu vlast osvojiti demokratskim putem i došli su zapravo jako blizu. Njihovo članstvo eksplodiralo je s oko 40,000 članova 1945. na oko 1,35 milijuna 1948. godine.
1946. godine su održani parlamentarni izbori u Čehoslovačkoj i KSČ je tada osvojila čak 38% glasova. Nikada prije nije jedna otvoreno komunistička partija na poštenim demokratskim izborima u Europi osvojila toliko glasova. Bilo je to daleko više od primjerice njihovih mađarskih kolega koji su na izborima iduće godine dobili 22%.
Dakle, formirana je nova Vlada u kojoj su komunisti (i drugi ljevičari) vodili glavnu riječ - ali ne i jedinu! Uskoro je došlo do izbijanja velikih napetosti između komunista i anti-komunista. KSČ, kako smo i rekli, željeli su osvojiti vlast po mogućnosti bez da izazivaju velike reakcije na Zapadu, odnosno "što je tiše moguće...
Što se pak tiče straha da će se komunistički sistem proširiti zapadnije on se ponajviše manifestirao na današnji dan - 25. veljače 1948. Naime, na taj dan izbio je državni udar u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Komunisti su došli na vlast i ostat će desetljećima.
Malo je reći da je to bio ogroman šok za ostatak Europe. Bio je to u neku ruku "taj trenutak" kada se Hladni rat rasplamsao. Naime, do tada su odnosi između SSSR-a i Zapada zapravo još i bili koliko-toliko normalni, u političkom i diplomatskom smislu. No, prelazak Čehoslovačke u sovjetsku orbitu mijenja sve. Hitno dolazi do formiranja Zapadne Njemačke (1949.), ali i NATO saveza.
Drugim riječima, dolazak Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ) na vlast bila je prekretnica nakon koje je Zapadni svijet ušao u svoj "obrambeni mod" i, moglo bi se argumentirati, nikada iz njega nije ni izašao kada je riječ o Rusiji. Jer što je današnja anti-ruska histerija ako ne recidiv i ostavština hladnoratovskog mentaliteta u kojem je sve podređeno tome da se utjecaj "s istoka" ne proširiti na zapad?
Nekoliko riječi o samom državnom udaru. Kao prvo, KSČ je nakon Drugog svjetskog rata izašla kao već poprilično moćna i popularna partija. Imali su (uvelike) pod kontrolom sigurnosni aparat, a utjecaj im raste još od osnutka 20-ih godina.
Cilj KSČ-a nipošto nije bio silom doći na vlast, to je bio plan B, ili C... vjerovali su da mogu vlast osvojiti demokratskim putem i došli su zapravo jako blizu. Njihovo članstvo eksplodiralo je s oko 40,000 članova 1945. na oko 1,35 milijuna 1948. godine.
1946. godine su održani parlamentarni izbori u Čehoslovačkoj i KSČ je tada osvojila čak 38% glasova. Nikada prije nije jedna otvoreno komunistička partija na poštenim demokratskim izborima u Europi osvojila toliko glasova. Bilo je to daleko više od primjerice njihovih mađarskih kolega koji su na izborima iduće godine dobili 22%.
Dakle, formirana je nova Vlada u kojoj su komunisti (i drugi ljevičari) vodili glavnu riječ - ali ne i jedinu! Uskoro je došlo do izbijanja velikih napetosti između komunista i anti-komunista. KSČ, kako smo i rekli, željeli su osvojiti vlast po mogućnosti bez da izazivaju velike reakcije na Zapadu, odnosno "što je tiše moguće...
