Evolucija dnevnog lista, iz tiskanog u digitalni, u mnogim slučajevima zapravo je poprilična degradacija u kvaliteti pošto se online mediji, boreći se međusobno za svaki "klik", sve više i više oslanjaju na tzv. "clickbait" fenomen (mamljenje klikova). To se najčešće manifestira "zagonetnim" naslovima koji igraju direktno na ljudsku psihologiju koristeći se pritom izrazima kao što su "evo zašto", "nećete vjerovati", ili "i onda se dogodilo ovo". Čitatelje takvi naslovi neminovno privlače, no pošto je bitan samo taj prvi "klik", sam sadržaj najčešće je vrlo anti-klimaktički. Je li riječ o trendu koji će još i eskalirati, prijeteći potapanjem cijele novinarske profesije, ili će se model u bliskoj budućnosti radikalno promijeniti, ostaje nam da vidimo, no danas već postoji i vrlo snažan otpor same publike, prezir i prema tzv. "lažnim vijestima" (fake news), a sve veći broj digitalno pismenih čitatelja svoj mentalni mir osigurava si instalacijom malih aplikacija koje blokiraju napadne reklame (ad-blocker) koje se kriju iza takvih klikova.
No, kako ćemo vidjeti u današnjoj priči, "lažne vijesti" koje bi se plasirale s ciljem privlačenja što veće publike nipošto nisu moderni fenomen, štoviše, manipulativni mediji koriste se istim već stoljećima, a jedan konkretan, krajnje radikalan primjer nalazimo sredinom 19. stoljeća na stranicama američkog lista The Sun (riječ je o listu iz New Yorka, nema veze s današnjim britanskim tabloidom istog imena).
The Sun je izlazio od 1833. do 1950. te se smatrao "ozbiljnim" dnevnim listom, natječući se s dva uspješnija rivala - New York Herald (kasnije New York Herald Tribune, izlazi do 1966.) te The New York Times (jedan od najutjecajnijih dnevnih listova današnjice). Od velike trojke The Sun je slovio kao politički najkonzervativniji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.