Američki revolucionarni rat, rat u kojem su se Amerikanci tijekom 8 dugih godina borili, i izborili, za slobodu od Britanije, započeo je službeno 19. travnja 1775. godine. Taj rat je, dakako, bio prekretnica koja je formirala moderno doba, a SAD, bivša britanska kolonija, uzdignuo se do statusa svjetske super-sile (stotinjak godina nakon oslobođenja od Britanije vodili su još jedan, krvaviji, građanski rat - od 1861. do 1865. godine). No, kada govorimo Revolucionarnom ratu i njegovom početku, njegovom "duhovnom" početku, onda bismo datum mogli pomaknuti nešto ranije, s 19. travnja na 23. ožujka 1775. Naime, na taj dan - današnji dan - jedan od "očeva utemeljitelja" SAD-a, Patrick Henry, za vrijeme druge konvencije patriota u Virginiji, dao je svoj poznat "Dajte mi slobodu ili dajte mi smrt" govor.
U tom govoru Henry poručuje kako Amerikanci više ne smiju imati nikakvih iluzija da će se situacija s britanskom krunom riješiti na mirni način te argumentira da jedino rat, borba protiv kolonijalne sile, može Amerikancima donijeti slobodu. Mnogi povjesničari smatraju kako je taj govor bio presudan, od povijesne važnosti.
Sam Henry, bio je po zanimanju odvjetnik i zemljoposjednik - kao i robovlasnik. Osobno je tvrdio kako bi se praksa robovlasništva trebala ukinuti, no ne može se reći da je previše učinio po tom pitanju... I dok su neki njegovi suvremenici, daleko konkretniji abolicionisti, svoje robove oslobodili, Henry ih je nakon smrti "uredno" ostavio u oporuci svojoj supruzi i sinovima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.