X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 1 od 5
Preostalo vremena: 00:11:08
Akcija traje do 09:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

23. listopada 1983. - Velika priča o kontekstu, otporu i osveti: Kako je najsmrtonosniji dan za marince od Drugog svjetskog rata protjerao američku vojsku iz Libanona

PIŠE: | Foto: AP Photo/Zouki/Guliver Image
Objavljeno:
Bio je to najsmrtonosniji dan za američke marince još od Drugog svjetskog rata te najsmrtonosniji dan za američku vojsku uopće još od Rata u Vijetnamu - 23. listopad 1983., glavni grad Libanona, dvije auto-bombe (zapravo kamion-bombe) pogodile su kompleks kojeg su američke i francuske snage koristile kao vojarne. Ukupno je ubijeno 307 vojnika - 241 američki vojnik i 58 francuskih. U napadu su također ubijena i šestorica civila kao i dvojica napadača. Za Francuze bio je to najsmrtonosniji dan još od Rata u Alžiru.

Samoubilački napadi su se dogodili u razmaku od svega nekoliko minuta. Odgovornost za iste preuzela je militantna organizacija Islamski džihad - riječ je o šijitskoj organizaciji koja je djelovala na prostoru Libanona 80-ih godina zahtijevajući odlazak američke vojske iz zemlje (nema veze s palestinskom organizacijom koja se također naziva Islamski džihad te operira i danas na prostoru Pojasa Gaze). Islamski džihad u Libanonu izveo je više napada, otmica, ubojstava te drugih akcija s ciljem protjerivanja američkih snaga iz Libanona. Te iste 1983. godine izveli su i veliki samoubilački bombaški napad na američku ambasadu u Bejrutu pri čemu je ubijeno 17 američkih državljana (većinom osoblje ambasade i pripadnici američke CIA-e), 32 Libanonca, te još 14 osoba koje su se zatekle tamo.

Unatoč činjenici da je Islamski džihad preuzeo odgovornost za napade na američke i francuske vojarne 23. listopada 1983., tadašnji američki ministar obrane Caspar Weinberger (predsjednik je bio Ronald Reagan) poručio je kako nije poznato tko je zapravo naručitelj napada, no američka administracija i analitičari sugerirali su kako je ovo zapravo iranska operacija "od vrha do dna" te kako je napade izveo libanonski Hezbollah. Te tvrdnje i danas su predmet debate pošto nije poznato (sa sigurnošću) je li Hezbollah, danas vrlo moćna vojno-politička organizacija, uopće postojao u vrijeme ovih napada.

Ono što je za ovu priču bitno je kontekst u kojem su se ovi napadi dogodili. Krenimo korak po korak...

Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) bila je glavna palestinska organizacija koja je pružala otpor izraelskoj okupaciji palestinskih područja. Od 1969. pa sve do smrti 2004. PLO-om je upravljao palestinski lider Yasser Arafat (nakon smrti ga je naslijedio današnji palestinski predsjednik Mahmoud Abbas). Početkom 80-ih godina PLO su utočište pronašli u južnom Libanonu te su od tamo izvodili gerilske napade na izraelske snage. Zbog te činjenice je Izrael odlučio pokrenuti invaziju na Libanon ("Prvi libanonski rat") u lipnju 1982.

PLO je tada imao direktnu pomoć sirijske vojske dok su pak Izraelci imali saveznika unutar samog Libanona - kršćane Maronite (istočna katolička crkva). Nadalje, Izrael je dobivao direktnu pomoć od SAD-a (političku, financijsku, obavješt...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.