X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 1 od 5
Preostalo vremena: 00:05:47
Akcija traje do 23:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

22.9.1980. - Irak pokreće invaziju na Iran: Priča o revoluciji i strahu od nje, desetljeću rata do iznemoglosti, kemijskim napadima koje je omogućio Zapad i zastrašujućim "ljudskim valovima" koji su zaustavili daleko snažnijeg protivnika

PIŠE: | Foto: Hamed Saber / WikiMedia / CC BY 2.0
Objavljeno:
Irak, pod vodstvom Saddama Husseina, 22. rujna 1980. pokrenuo je vojnu invaziju na Iran - krvavi rat trajat će 8 godina, a ukupan broj žrtava varira od nekoliko stotina tisuća do preko milijun mrtvih.

Napad dolazi svega godinu dana nakon Iranske revolucije 1979. koja je itekako prestrašila Saddama i njegov režim. Naime, Irak je većinski šijitska zemlja (a Saddam je bio sunit) i strah je bio da će se iranska revolucija, kao što i jest tendencija svih revolucija, uskoro proširiti na njihovu zemlju. Dakako, važnu igru u ovoj situaciji odigrao je i SAD koji je radio na tome da "potakne" irački napad na Iran (pošto su s vlasti srušili njima lojalnog šaha Pahlavija).

Bilo je tu i teritorijalnih sporova, ali ne nešto zbog čega bi se vodio takav rat (iako je Saddam upravo teritorijalne sporove citirao kao povod za invaziju). Irak je imao jasan cilj, anektirati naftom bogatu iransku provinciju Khuzestan i još neke dijelove.

Inicijalno Irak je bio vrlo uspješan, do kraja 1980. uspjeli su zauzeti čak 15,000 km2 iranskog teritorija, no nadali su se da će post-revolucionarni kaos u Iranu ići im na ruku, u tome su se prevarili jer Iranci su pružili daleko snažniji otpor nego se Irak nadao.

Već do lipnja 1982. Iran je uspio vratiti sav izgubljeni teritorij te su čak krenuli u ofenzivu, ofenzivu koja će trajati idućih šest godina.Bilo je tu raznih snaga koje su se "iznutra" borile za drugu stranu, recimo Narodni mudžahedini Irana (MEK) koji su se borili na strani Iraka ili pak iračke kurdske snage (KDP i PUK) koje su se pak borile na strani Irana protiv Saddama Husseina.

Ono što je fascinantno u ovoj borbi je činjenica da se Iran morao boriti za svoju egzistenciju gotovo u potpunosti sam, oslanjajući se samo na sebe, dok je Irak uživao konkretnu potporu obje strane tadašnjeg Hladnog rata - i SAD i SSSR su podržali Saddama u ratu protiv Irana, kao i Britanija, Francuska i gotovo sve arapske zemlje.

Jedine zemlje koje su podupirale Iran bile su Kina, Sjeverna Koreja te dvije arapske zemlje koje su odbile stati na stranu Iraka - Libija i Sirija. Dakako, bila je tu i notorna Iran-Contra afera u sklopu koje je SAD zapravo dostavljao oružje Iranu, navodno u zamjenu za oslobođenje zarobljenika u Libanonu, ali i kako bi ilegalno novce prebacivali Contra militantima u Nikaragvi. Tadašnja nesvrstana Jugoslavija je pak za cijelo vrijeme rata prodavala aktivno oružje jednoj i drugoj strani. Turska je pak također zauzela neutralan stav, nije nikome prodavala oružje, ali je aktivno trgovala i s Iranom i Irakom za vrijeme rata.Rat je na kraju završio 20. kolovoza 1988. UN primirjem nakon iscrpljivanja s obje strane.

Mnogi su Iračko-iranski rat usporedili s Prvim svjetskim ratom zbog taktike koja je korištena - ratovanje u rovovima koje se prostiralo diljem linije konfrontac...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.