Hakeri neprestano pronalaze nove ciljeve i redefiniraju načine kojim će probiti cyber obranu. Cyber napad na agenciju Equifax 2017. godine u Sjedinjenim Državama odjeknuo je svijetom uslijed krađe brojeva za socijalnu sigurnost, a ukradeni su i datumi rođenja te brojni drugi podatci gotovo polovice stanovništva ove zemlje. To je snažan podsjetnik da hakeri razmišljaju o napadu na velike institucije i središta.
Druge kompanije koje drže velike količine osjetljivih podataka bit će njihov cilj i u ovoj godini. Posebno popularno će biti napadi na baze podataka koje drže informacije poput osobne navike surfanja webom.
U posljednjoj godini primjetan je porast 'ransomware' napada, relativno jednostavnog oblika virusa koji ruši obranu i zaključava datoteke na računalu koristeći jaku enkripciju. Hakeri potom zahtijevaju novac u zamjenu za digitalni ključ koji otključava podatke. Žrtve većinom plate, osobito ako zaključani materijal nema kopije. U 2017. godini neki od glavnih žrtava bili su britanska Nacionalna zdravstvena skrb (NHS), željeznička mreža u San Franciscu, ali i velike multinacionalne kompanije kao što je FedEx. Ransomware je postao popularan među hakerima-kriminalcima koji često zahtijevaju plaćanje u kriptovalutama, s obzirom na teško praćenje tijeka novca. Neki virusi, kao što je WannaCry, osobito su moćni te sposobni kompromitirati stotine tisuća računala. Njihov veliki cilj ove godine mogle bi biti kompanije koje čuvaju brda podataka za druge tvrtke. Neki od njih imaju i usluge elektronske pošte i fotografije. Velike korporacije kao Google, Amazon i IBM uposlili su čudesne umove u digitalnoj sigurnosti, pa se ovdje vodi pravi mali rat. Manje kompanije će biti ranjivije, jer čak i manji upad može dovesti do velike količine otkupnine.
U 2018. godini se najavljuje i utrka u stvaranju oružja kojima upravlja umjetna inteligencija. Sigurnosne tvrtke i istraživači koriste modele gdje mašinerija uči, neuralne mreže i druge tehnologije umjetne inteligencije kako bi bolje predvidjeli napade i prepoznali one koji se već događaju. Vrlo vjerojatno hakeri koriste istu tehnologiju za protuudarac. Umjetna inteligencija daje napadačima oruđe u koje se isplati ulagati. Primjer je spear phishing, koji koristi pažljivo ciljane digitalne poruke koje tjeraju ljude na instaliranje virusa ili razmjenu osjetljivih podataka. Sustav uči kako uočiti osobe koje mogu povjerovati lažnim porukama, te ih potom odgovaraju od tog poteza. Hakeri imaju i za to protuodgovor koji tjera osobe na djelovanje i stoga će vjerojatno koristiti umjetnu inteligenciju za stvaranje virusa koji mogu još bolje prevariti korisnike, ili sigurnosne programe koji mogu prepoznati loš kod prije nego se on postavi u sustavu ciljane tvrtke.
Osobito se očekuju napadi na kritičnu infrastrukturu,...
Druge kompanije koje drže velike količine osjetljivih podataka bit će njihov cilj i u ovoj godini. Posebno popularno će biti napadi na baze podataka koje drže informacije poput osobne navike surfanja webom.
U posljednjoj godini primjetan je porast 'ransomware' napada, relativno jednostavnog oblika virusa koji ruši obranu i zaključava datoteke na računalu koristeći jaku enkripciju. Hakeri potom zahtijevaju novac u zamjenu za digitalni ključ koji otključava podatke. Žrtve većinom plate, osobito ako zaključani materijal nema kopije. U 2017. godini neki od glavnih žrtava bili su britanska Nacionalna zdravstvena skrb (NHS), željeznička mreža u San Franciscu, ali i velike multinacionalne kompanije kao što je FedEx. Ransomware je postao popularan među hakerima-kriminalcima koji često zahtijevaju plaćanje u kriptovalutama, s obzirom na teško praćenje tijeka novca. Neki virusi, kao što je WannaCry, osobito su moćni te sposobni kompromitirati stotine tisuća računala. Njihov veliki cilj ove godine mogle bi biti kompanije koje čuvaju brda podataka za druge tvrtke. Neki od njih imaju i usluge elektronske pošte i fotografije. Velike korporacije kao Google, Amazon i IBM uposlili su čudesne umove u digitalnoj sigurnosti, pa se ovdje vodi pravi mali rat. Manje kompanije će biti ranjivije, jer čak i manji upad može dovesti do velike količine otkupnine.
U 2018. godini se najavljuje i utrka u stvaranju oružja kojima upravlja umjetna inteligencija. Sigurnosne tvrtke i istraživači koriste modele gdje mašinerija uči, neuralne mreže i druge tehnologije umjetne inteligencije kako bi bolje predvidjeli napade i prepoznali one koji se već događaju. Vrlo vjerojatno hakeri koriste istu tehnologiju za protuudarac. Umjetna inteligencija daje napadačima oruđe u koje se isplati ulagati. Primjer je spear phishing, koji koristi pažljivo ciljane digitalne poruke koje tjeraju ljude na instaliranje virusa ili razmjenu osjetljivih podataka. Sustav uči kako uočiti osobe koje mogu povjerovati lažnim porukama, te ih potom odgovaraju od tog poteza. Hakeri imaju i za to protuodgovor koji tjera osobe na djelovanje i stoga će vjerojatno koristiti umjetnu inteligenciju za stvaranje virusa koji mogu još bolje prevariti korisnike, ili sigurnosne programe koji mogu prepoznati loš kod prije nego se on postavi u sustavu ciljane tvrtke.
Osobito se očekuju napadi na kritičnu infrastrukturu,...
