17. veljače 1600. - Dan kada je Giordano Bruno spaljen na lomači na rimskom trgu Campo de' Fiori: Ova smrt mora se pamtiti za sva vremena, jer ako se zaboravi i vremena postaju upitna

Na današnji dan pogubljen je Giordano Bruno, 17. veljače davne 1600. godine na rimskom Campo de' Fiori (Cvjetni trg) - pogubljen je na okrutan način "u skladu" s tim okrutnim vremenom, spaljen je na lomači. Ali tko je bio on? I zašto se njegove smrti prisjećamo danas 420 godina kasnije? Njegovog smaknuća moramo se prisjećati jer je riječ o važnom trenutku u kontekstu razvoja ljudske civilizacije - koliko tada, toliko i danas!

Giordano Bruno, rođen 1548., bio je puno toga, prije svega dominikanski fratar, no također i filozof, matematičar, pjesnik, teoretičar kozmologije... Ovaj zadnji interes doći će ga glave.

Bio je izuzetna osoba, jedna od onih koja je u stanju vidjeti "dalje", svjetlosnim godinama dalje... Konceptualno je proširio Kopernikov model, odnosno heliocentrizam - tvrdnju da se planete okreću oko Sunca, a ne oko Zemlje (geocentrizam). Dakako, već Kopernikov heliocentrizam bio je po crkvu veliki izazov jer svaka tvrdnja da Zemlja nije centar cijelog svemira (kamoli Sunčevog sustava!) umanjuje percepciju unikatnosti našeg planeta u širem kozmičkom aspektu, a i direktno se sudara s pričom o stvaranju Zemlje prema kršćanskom nauku.

Nikola KopernikKopernik je svoj heliocentrični model počeo graditi još početkom 16. stoljeća (pritom nije bio prvi - antički Grci već su shvaćali da se planete ne okreću oko Zemlje već oko Sunca). Kopernik, rodom iz Kraljevine Pruske (koja je tada bila dio Kraljevske Poljske), uspio je za života izbjeći veći sukob s crkvom jer se crkveni stav zaoštrio prema heliocentrizmu tek kojih pola stoljeća nakon Kopernikove smrti (1473-1543)... Naime, crkva je 1616. godine zabranila sva djela koja su za osnovu imala Kopernikovo naučavanje.

Dakako, to znači da će "nastradati" svi oni heroji promišljanja o svemiru koji su došli nakon... Tamo na prijelazu s 16. na 17. stoljeće. Prije nego se osvrnemo na sudbinu i važnost Giordana Bruna spomenut ćemo još jedno ime - Galileo Galilei (1564-1642).

Galileo GalileiGalilei, talijanski znanstvenik iz Pise, znatno je razvio Kopernikov model otkrivajući mnoge nove i fascinantne detalje - Mliječnu stazu, Jupiterove mjesece, doline i brijegove na površini Mjeseca... Očekivano, crkva je bila u totalnoj panici. Svako iduće otkriće moglo bi dodatno narušiti njihov autoritet. Odlučili su ga pod svaku cijenu zaustaviti. Pod optužbom za herezu i pokušaj potkopavanja Biblije, Rimska inkvizicija je 1615. godine zabranila Galileju da promiče heliocentrični sustav, a njegova istraživanja uvrstila je u popis zabranjenih djela.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.