Današnji datum jedan je od ključnih u kontekstu Boljševičke revolucije u Rusiji, revolucije koja će uvelike promijeniti svijet nakon te 1917. Naime, na današnji dan, 16. travnja 1917. lider Boljševika, Vladimir Lenjin, vratio se u Rusiju, u Petrograd (Sankt Petersburg), u oklopnom vlaku iz Švicarske... Zašto u oklopnom vlaku? Zašto iz Švicarske? Zašto baš u Petrograd? To su detalji kojima ćemo se danas baviti...
Rođen je pod imenom Vladimir Iljič Uljanov 1870. (kasnije će uzeti pseudonim Lenjin). Već kao mladić postao je politički radikaliziran, nakon što je njegov stariji brat pogubljen 1887. zbog zavjere i plana atentata na ruskog cara Aleksandra II.
Vladimir je studirao Pravo te je počeo raditi kao pravnik u Petrogradu, gdje se kretao u marksističkim krugovima. Podsjetimo, Petrograd, današnji Sankt Petersburg, bio je glavni grad Rusije od 1713. pa sve do 1918. kada su upravo boljševici glavni grad prebacili u Moskvu.
1895. Lenjin je bio jedan od organizatora skupine u Petrogradu koja je imala za cilj prerasti u ono što im je bio i službeni naziv - "Savez za borbu i oslobođenje radničke klase". Dakako, takvih ideja bilo je diljem Europe u to doba, teorija Karla Marxa već se znatno širila (Pariška komuna dogodila se još 1871. godine). No, kao i svugdje, vlasti su ovakve pokrete smatrali velikom prijetnjom, tako su i ti rani radikali u Rusiji uskoro uhićeni, među njima i Lenjin, u prosincu 1895. godine. Zajedno s drugim liderima radničkog pokreta zatvoren je te zatim prognan i u Sibir gdje će provesti tri godine.
Nakon odsluženja kazne, 1900. godine, Lenjin napušta Rusiju i odlazi u zapadnu Europu gdje nastavlja svoju revolucionarnu aktivnost (u to vrijeme uzima pseudonim "Lenjin"). 1902. godine sastavio je utjecajni pamflet pod nazivom "Što nam je činiti?" u kojem argumentira kako samo disciplinirana partija "profesionalnih revolucionara" može provesti socijalističku revoluciju u Rusiji (i bilo gdje drugdje).
S tim ciljem 1903. godine u Londonu s drugim istomišljenicima osniva Rusku socijal-demokratsku radničku stranku (RSDRP). Cilj im je bio isti, postići socijalizam, ali kako doći do toga je nešto oko čega su se članovi RSDRP-a već rano međusobno sukobili. Jedan dio, okupljen oko Lenjina, Boljševici (Većinci), zagovarali su militarizam, postizanje revolucije silom. Druga skupina, Menjševici (Manjinci), smatrali su kako se socijalizam može postići demokratskim pokretom.
To je pitanje staro koliko i ideja o socijalizmu, a u tim krugovima, odnosno onom što je od njih ostalo, aktivna je i dan danas. Sve u svemu, napetost između ova dva pristupa postajala je sve izraženija te je u konačnici 1912. došlo do raskola.
No, i jednima i drugima nadu za promjenu potakla je Ruska revolucija iz 1905. godine. Očekivano, Lenjin i drugi revolucionari hitno...
Rođen je pod imenom Vladimir Iljič Uljanov 1870. (kasnije će uzeti pseudonim Lenjin). Već kao mladić postao je politički radikaliziran, nakon što je njegov stariji brat pogubljen 1887. zbog zavjere i plana atentata na ruskog cara Aleksandra II.
Vladimir je studirao Pravo te je počeo raditi kao pravnik u Petrogradu, gdje se kretao u marksističkim krugovima. Podsjetimo, Petrograd, današnji Sankt Petersburg, bio je glavni grad Rusije od 1713. pa sve do 1918. kada su upravo boljševici glavni grad prebacili u Moskvu.
1895. Lenjin je bio jedan od organizatora skupine u Petrogradu koja je imala za cilj prerasti u ono što im je bio i službeni naziv - "Savez za borbu i oslobođenje radničke klase". Dakako, takvih ideja bilo je diljem Europe u to doba, teorija Karla Marxa već se znatno širila (Pariška komuna dogodila se još 1871. godine). No, kao i svugdje, vlasti su ovakve pokrete smatrali velikom prijetnjom, tako su i ti rani radikali u Rusiji uskoro uhićeni, među njima i Lenjin, u prosincu 1895. godine. Zajedno s drugim liderima radničkog pokreta zatvoren je te zatim prognan i u Sibir gdje će provesti tri godine.
Nakon odsluženja kazne, 1900. godine, Lenjin napušta Rusiju i odlazi u zapadnu Europu gdje nastavlja svoju revolucionarnu aktivnost (u to vrijeme uzima pseudonim "Lenjin"). 1902. godine sastavio je utjecajni pamflet pod nazivom "Što nam je činiti?" u kojem argumentira kako samo disciplinirana partija "profesionalnih revolucionara" može provesti socijalističku revoluciju u Rusiji (i bilo gdje drugdje).
S tim ciljem 1903. godine u Londonu s drugim istomišljenicima osniva Rusku socijal-demokratsku radničku stranku (RSDRP). Cilj im je bio isti, postići socijalizam, ali kako doći do toga je nešto oko čega su se članovi RSDRP-a već rano međusobno sukobili. Jedan dio, okupljen oko Lenjina, Boljševici (Većinci), zagovarali su militarizam, postizanje revolucije silom. Druga skupina, Menjševici (Manjinci), smatrali su kako se socijalizam može postići demokratskim pokretom.
To je pitanje staro koliko i ideja o socijalizmu, a u tim krugovima, odnosno onom što je od njih ostalo, aktivna je i dan danas. Sve u svemu, napetost između ova dva pristupa postajala je sve izraženija te je u konačnici 1912. došlo do raskola.
No, i jednima i drugima nadu za promjenu potakla je Ruska revolucija iz 1905. godine. Očekivano, Lenjin i drugi revolucionari hitno...
