Izgleda da jedino Jemen ima mu*da da održava ekonomske sankcije okupacijskoj državi oznake Izrael.
Bez obzira na to, izraelsko gospodarstvo jako pati zbog svega ovoga. Sumnjam da će izdržati na duže staze.
Sigurnost nećemo ni spominjati, ljudi će im se počet iseljavati masovno kada shvate da im svaku noć može projektil doletjeti na glavu.
Jemen je jedna od rijetkih arapskih država koje rade na povećanju ekonomskog pritiska na Izrael blokirajući pošiljke robe namijenjene Izraelu u tranzitu Crvenim morem i drugim regionalnim plovnim putovima.
U međuvremenu, Turska, čiji je predsjednik pojačao svoju antiizraelsku retoriku u javnosti, slijedila je prijevarniji pristup, preusmjeravajući robu preko palestinske carine – i Grčke – kako bi prikrila opseg svoje izravne trgovine s Izraelom.
Trgovinske brojke za 2024. otkrivaju značajan pomak, posebice u odnosima između Bahreina i Izraela. Izraelski uvoz iz Bahreina porastao je za nevjerojatnih 1161,8 posto između siječnja i srpnja 2024. u usporedbi s istim razdobljem 2023., unatoč tome što je parlament Bahreina izdao izjave u kojima osuđuje Izrael. U javnosti su dvije države igrale vrlo različitu igru: izraelski veleposlanik napustio je Bahrein, a Manama je opozvala svog izaslanika u Tel Avivu i suspendirala gospodarske odnose.
UAE, ključni igrač u Abrahamovom sporazumu iz 2020. uz posredovanje SAD-a, doživio je porast izraelskog uvoza za 14,2 posto u 2024. Kao predvodnik normalizacije odnosa s Tel Avivom u regiji, Abu Dhabi nastavlja igrati stratešku ulogu u američko-izraelskim planovima za Gazu u poslijeratnom razdoblju.
"Tajni sastanci" u srpnju između dužnosnika iz Izraela, SAD-a i UAE s ciljem gušenja bilo kakvog otpora unutar Gaze, naglašavaju ključnu ulogu Abu Dhabija u podršci budućim političkim projektima Izraela.
Slično tome, Egipat, prva arapska država koja je normalizirala odnose s Tel Avivom u sporazumu iz Camp Davida iz 1978., postaje sve kritičniji za izraelsku trgovinu, s porastom uvoza za 16 posto, a izvoza za gotovo 130 posto. Šest egipatskih sredozemnih luka postale su ključna tranzitna čvorišta za robu koja se kreće u i iz Izraela: Port Said, Al-Arish, Abu Qir, Aleksandrija, Dekheila i Damietta.
Egipatske luke služe kao vitalna središta za izraelsku trgovinu zbog svoje blizine, posebno luci Ashdod, samo 29 kilometara od Gaze, i strateškoj luci Haifa. Ova geografska prednost snižava troškove dostave, čime se smanjuju cijene robe koja se prevozi morem.
Izraelski izvoz u Maroko nastavio je rasti, nesputan ratom u Gazi. Trgovina između dviju zemalja porasla je za 81,42 posto u 2024. u usporedbi s prethodnom godinom, nastavljajući obrazac koji je započeo prije sukoba.
Turska predstavlja složeniji slučaj. Nakon zaustavljanja izravne trgovine s Izraelom u svibnju, turski izvoz u Izrael je pao. Međutim, Ankara je pronašla načine zaobići svoj embargo kanaliziranjem robe kroz palestinsku carinu, dajući dojam prekinutih veza dok se trgovina nastavlja iza kulisa.
Udruga turskih izvoznika izvijestila je o povećanju izvoza na okupirana palestinska područja od 423 posto u prvih osam mjeseci 2024. godine, sa 77 milijuna dolara u istom razdoblju prošle godine na 403 milijuna dolara ove godine. Naime, turski izvoz u Palestinu porastao je za 1156 posto samo u kolovozu, s 10 milijuna dolara u 2023. na 127 milijuna dolara u 2024.
Rat u Gazi samo je produbio ekonomski jaz među arapskim državama. Dok Jemen nastoji izvršiti ekonomski pritisak na Izrael, zemlje poput Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina jačaju izraelske trgovačke rute i pomažu u jačanju gospodarstva okupacijske države. Dvoličnost Turske i suučesništvo Palestinske Autonomne uprave također služe jačanju interesa Izraela.
