Agresivnost, bijes i ljutnja često imaju konotaciju razorne emocije koja se teško kontrolira. Ljudi u napadu bijesa mogu napraviti vrlo iracionalne stvari koje im inače možda ne bi nikada ni pale na pamet. Agresivnost je unatoč mnogim analizama još uvijek ostala nedovoljno istražena pojava. Ipak najbolji istraživač vlastite agresije možete biti upravo Vi sami.

Ako su bijes i agresivnost doista iracionalni i uništavački nagoni, kakvima ih najčešće smatramo, postavlja se pitanje zašto ih je prirodna selekcija i evolucija tako detaljno isklesala u ljudskoj prirodi?

Agresivnost i pumpanje adrenalina

Kako bi u potpunosti razumjeli agresivnost kao emociju moramo je prvo smjestiti u odgovarajuću kategoriju kojoj pripada, a to je ona biološka. Dugo se vjerovalo kako je količina agresivnosti rezultat dobrog/lošeg odgoja, ali činjenica da je naša manifestacija agresivnosti jako slična životinjskoj dokazuje kako i mi, kao pripadnici jedine "razumne" vrste, dijelimo mnogo s ostalima stanovnicima Zemlje.

Najkraća, a možda i najpraktičnija definicija agresije i bijesa može se protumačiti kroz "fight or flight" (engl. boriti se ili pobjeći) teoriju koju je prvi skovao Walter Cannon 1915-e.

Teorija pojašnjava događanja u našem mozgu nakon što smo nečim isprovocirani ili osjetimo fizičku/psihičku prijetnju.

Protok krvi nam se naglo ubrzava, a mozak šalje naredbe za pumpanje adrenalina u krvotok. Navedene reakcije daju nam trenutačno veću fizičku snagu i podižu granicu boli. Mozak se pritom također oslobađa svih suvišnih misli, a opcije se svode samo na dvije: Braniti se ili napasti.

Agresija je u svojoj suštini primarni osjećaj koji su naši davni preci koristili za preživljavanje. Poznata je činjenica da u slučaju smrtonosne prijetnje golemo pumpanje adrenalina ljudima može dati gotovo "nadnaravnu" snagu.
Jedan od brojnih primjera su ljudi koji su preživjeli pad sa velike visine koju logički nebi mogli preživjeti. Svjedoci govore o potpunom izostanku boli pri udaru o tlo.

Pročitaj cijeli članak