Maslačak

Zlatne glavice maslačka u proljeće poput zlatnog tepiha prekrivaju cijele livade.
Maslačak - porijeklom iz Europe i sjeverne Azije sa svojim zlatnožutim cvjetovima, odavno već je osvojio cijeli svijet.

Zbog svog izrazito aromatično-gorkog okusa ovoj biljci nadjenuli su mnoga imena: gorko zelje, radič, žutenica, mlječnjak ( zbog gustog, bijelog soka ),a mnogi su ga liječnici slavili kao neobično dragocjenu biljku koja povećava apetit.
Prava mala, zlatna ljekarna koja nam je nadomak ruke, baš u proljeće, kad je organizmu mnogostruko potrebno vratiti snagu, naročito nakon gripe i drugih prehlada i viroza koje caruju u zimskim mjesecima.

Iako je isprva prepoznat i cijenjen kao diuretik, vremenom se uvidjelo da maslačak djeluje na organizam savršeno harmonično - osim što pospješuje rad bubrega, jetre i želuca,maslačak pročišćava krv, liječi čireve, ekceme i kožne bolesti.

"Korijen maslačka prvi je na popisu namirnica koje pospješuju oporavak jetre" piše farmakolog dr. Danijel Mowrey
Prema tvrdnjama dr.Leunga, brojna su klinička ispitivanja dokazala učinkovitost maslačka u liječenju upale pluća, bronhitisa i upala gornjih dišnih putova.

Svima je poznato da se od maslačka prave vrlo ukusne salate, te ga već više doživljavamo kao povrće nego kao divlju biljku.
Često se njegovi listovi i cvjetovi kuhaju kao zdrava "lešo" hrana, a također se miješaju sa špinatom, blitvom i ostalim povrćem.
Ali maslačak nije samo povrće - on je vrlo ljekovita biljka, pa se koristi za liječenje i kao čaj. U tu svrhu kuhaju se stabljike i listovi zajedno s korijenom.
Biljka je to od koje se koristi svaki dio zasebno ili sve zajedno, prema potrebi i prema želji.Sve osim sjemenki.
No, ipak s određenom dozom opreza glede pretjerivanja, jer kao i svaka ljekovita biljka nije dobro pretjerati u uporabi.
Gorka tvar taraksacin, koja je ujedno i ljekovita, može izazvati proljeve i smetnje u srčanom ritmu, naročito stariji listovi koji imaju u sebi najviše gorčine. Mladi listovi prije razvitka cvjetne glavice, potpuno su bezopasni.
Nekad su seljaci brali ujesen korijenje i zakopavali ga u podrum u pijesak, pa su iz takvog korijenja rano u proljeće niknuli hrskavi blijedi listovi, posebno ugodnog okusa.
Slično se koristio i korijen cikorije.

Poznati narodni liječnik Sadik Sadiković iz Ljubuškog, 1928. god. napisao je:
"Treba tri do četiri sedmice, dnevno piti po 3-4 velike žlice iscijeđenog soka iz svježe biljke i korijena, i to po 2 žlice na 1 šalicu kozjeg mlijeka s jednom malom žličicom meda.
Popiti ujutro, pri jela, a kroz dan još 1-2 žlice.
Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se narušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena. Ovaj sok čisti i jača krv, te se osobito preporuča osobama bolesnim na jetri, bubrezima, mjehuru, slezeni i svakovrsnim groznicama, te slabokrvnima. Dobar je lijek i protiv reume, glavobolje i čireva, pošto izlučuje sve otrovne i nezdrave čestice iz tijela kroz mokraću. A uz to još dobro čisti i sluznicu pluća,želuca i crijeva."


RECEPTI:

Čaj

2 do 3 žlice svježe biljke (korijen, list) umješati u pola litre vrele vode i ostaviti 10-15 min - piti do 3 šalice dnevno

Čaj od korijena
čajnu žličicu korijena staviti u četvrt litre vode, kad zavri smanjiti vatru i kuhati 10-tak minuta.Jača srce i funkciju tankog crijeva te pojačava vitalnost.


Kava od maslačka

U jesen iskopajte korijenje, očistite, narežite na tanke ploške i ispecite u pećnici.
Sameljite ga u mlincu zakavu i priredite kao običnu kavu, bijelu kavu ili kao dodatak pravoj kavi.

Sok

Od svježe biljke istisnite sok - 2 do 3 žličice dnevno

Oblozi

od isjeckanih listova i cvjetova - protiv čireva i kožnih bolesti.

U narodu se vjeruje da mlječni sok od maslačka liječi bradavice.